Risto Nykanen restaurira stare Lade, kockaste sovjetske automobile koji su nekoć bili glavni finski obiteljski automobili, a danas ih skupljaju kolekcionari. “Što god da je izašlo iz sovjetske Rusije, sve je sranje”, kaže četrdesetsedmogodišnji Nykanen te objašnjava zašto mnogi Finci, a ne samo njegova supruga, koja je rođena u Rusiji, preziru Ladu.

Međutim, ovog Finca, koji vodi tvrtku za uvoz strojeva, Lade podsjećaju na gorkoslatko poglavlje nacionalne povijesti. Lade, koje su se počele proizvoditi početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, simbol su Hladnog rata, kad su se Finci našli na osjetljivoj granici između Sovjetskog Saveza i Zapada. Kako su se automobili iz Zapadne Europe, Amerike i Azije poboljšavali u dizajnu i mogućnostima, Lada je za njima zaostajala. No u standardni je model moglo stati pet putnika, a stajala je 40 posto manje od, na primjer, Opela iste klase. Zbog slabe izolacije Lada nije bila nikakva zaštita tijekom oštrih finskih zima, ali tome su problemu doskočili otvorenom peći. “Bile su dvije mogućnosti – vruće ili stravično vruće”, kaže Nykanen uz smijeh. Lada je u Finsku došla 1971., a desetljećima je bila među najprodavanijim modelima. Vrhunac prodaje zabilježen je 1998. godine, kad je prodano 15.390 Lada, što je tad činilo 10 posto tržišta. Krajem prošle godine dugogodišnji uvoznik Lade Delta Auto Group obustavio je uvoz zbog toga što se od 2009. godine nije prodala nijedna Lada. Danas Delta prodaje automobile koji su među Fincima popularni, kao što su Kije, Mazde i Mitsubishiji. “Nitko nije pohitao preuzeti prodaju Lade”, kaže šezdesetdevetogodišnji Englez John Costin, bivši izvršni direktor General Motorsa kojeg je Delta ovamo dovela prije dvije godine kako bi tvrtku oporavio od velikih gubitaka. Lada je nekoć imala veliki centar na granici Rusije i Finske, u kojem je radilo 40.000 zaposlenika, a ondje su se automobili pripremali za finske kupce.

Danas je centar napušten. Nykanen smatra da popularnost i propast Lade odražava kretanje ruskofinske povijesti. Finska je, naime, više od sto godina bila dio golemog ruskog carstva prije nego što je stekla neovisnost nakon Prvog svjetskog rata. Sa svojim je golemim susjedom ostala u opreznim, ali otvorenim odnosima, no nakon pada komunizma Finska se povezala sa Zapadom te 1995. godine postala članica Europske unije. Avtovaz, najveći ruski proizvođač automobila, i danas proizvodi Lade. Francuski proizvođač Renault, koji se udružio s Nissanom, pokušava steći većinsko vlasništvo nad Avtovazom te u njihovoj tvornici u Rusiji proizvoditi neke modele svoje Dacije. Finska nije posve odbila ruske automobile. U ožujku je moskovska Marussia Motors, u vlasništvu skupine ruskih ulagača, najavila suradnju s tvrtkom Valmet Automotive, finskim proizvođačem hibrida Fisker Karma, oko proizvodnje novog luksuznog sportskog automobila Marussije B2. Glasnogovornik tvrtke Denis Muravlev izjavio je da se tvrtka nada model B2 prodavati u Europi, “pa tako i, dakako, u Finskoj”. Međutim, nitko ne očekuje da će taj model zamijeniti vječnu Ladu kao model za svakog čovjeka. Nykanen procjenjuje da se u Finskoj danas još uvijek vozi oko 15.000 Lada. Nakon raspada Sovjetskog Saveza tisuće je Rusa došlo ovamo kupiti rabljene finske Lade, a u Rusiji bi na njih godinama čekali. “Više od 30.000 naših Lada vratilo se u Rusiju”, kaže Nykanen.

John Tagliabue