Europski ministri za okoliš sastali su se početkom prošlog tjedna kako bi raspravljali o spornom zakonskom paketu za zaštitu klime. Uza sve postojeće sada se pojavila još jedna prepreka – financijska kriza.

Stručnjaci za klimu u cijeloj Europi su složni – do 2020. godine emisija štetnih ispušnih plinova u Europskoj uniji morala bi biti reducirana za 30 posto. Samo tako može se zaustaviti prebrzi rast temperatura na našem planetu. Ali od tog su cilja članice Unije jako udaljene, smatraju predstavnici organizacija za zaštitu klime u Bruxellesu. Joris den Blanken iz Greenpeacea kaže: “Cijeli svijet gleda na Europsku uniju kada je riječ o zaštiti klime. Ali do sada nema baš puno pozitivnih pomaka. Europska komisija je predložila smanjenje emisije za 20 posto do 2020. To je premalo.” No nije čak ni sigurno da će taj cilj prihvatiti sve članice. Već mjesecima političari u Bruxellesu pregovaraju o paketu mjera za zaštitu klime. On sadržava zakonske smjernice na različitim područjima. Jedna od najspornijih točaka je takozvana trgovina ispušnim plinovima. Njome se definira sljedeći sustav: industrija mora kupiti prava na emisiju štetnih ispušnih plinova. Tako bi se, smatraju europski političari, trebao stvoriti poticaj gospodarstvu da razvija tehniku i tehnologiju koja će smanjiti emisiju ugljičnog dioksida. Taj bi se sustav trebao početi primjenjivati od 2013. godine. No u Europskom parlamentu raste otpor prema tom planu, a njegovi protivnici imaju novi argument – financijsku krizu. Talijanska ministrica za okoliš Stefania Prestigiacomo ocjenjuje klimatske planove EU “nepodnošljivim” za talijansku industriju koja bi morala platiti dodatnih 25 milijuna eura. Njemački ministar za okoliš Sigmar Gabriel pak tvrdi da se financijska kriza koristi samo kao izlika. Za Gabriela je paket mjera za zaštitu klime i dalje prioritet, no i on, međutim, kao i drugi traži povoljnije uvjete i iznimke za određene gospodarske grane: za njemačku automobilsku industriju i branše koje troše puno energije kao što su petrokemijska, čelična i cementna industrija. Mnogi se boje, međutim, da zbog pustih iznimaka više neće ništa ostati od pravila. Povjerenik EU za zaštitu okoliša Stavros Dimas na prigovore Italije i drugih zemalja da je paket preskup za industriju uzvraća stajalištem da je baš financijska kriza razlog da se počne ulagati u zaštitu okoliša. “Mi potičemo investicije i inovacije u ‘čistim’ tehnologijama, stvaramo nova radna mjesta na području obnovljivih energija, smanjujemo ovisnost o uvozu nafte, prilagođavamo naše ekonomije budućnosti s malo štetnih ispušnih plinova koja se ionako neće moći izbjeći”, objasnio je Dimas.
(DW)