Kada Hrvatska pruža ruku svojim bivšim neprijateljima to je znak da je globalna financijska kriza pogodila Jadran: po prvi puta od kada su vojne sile Srbije i Crne Gore opkolile povijesni lučki grad Dubrovnik u 1991., poslovni ljudi iz grada javno pozivaju srpske turiste da pomognu spasiti ekonomiju.

Kada su turistički dužnosnici iz dvije hrvatske regije, Istre i Dalmacije, prošloga mjeseca poslali delegaciju na trgovinski sajam u Srbiji ljudi s obje strane su sarkastično primjetili da ekonomski problemi prisiljavaju Hrvate da se okrenu Srbima da ih pomognu spasiti. Mnogi ljudi se u Hrvatskoj s gorčinom sjećaju rata iz 1991.-1995. koji je buknuo nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost od Jugoslavije; više od 10.000 Hrvata i Srba je poginulo, a stotine tisuća su pobjegle iz svojih domova. No Goran Štrok, vlasnik najeskluzivnijih hotela u Dubrovniku, izjavio je da je došlo vrijeme da se povijesni problemi stave na stranu. “Ono što su Milošević i srpski političari napravili bilo je neoprostivo i ne smije se zaboraviti,” rekao je, govoreći o Slobodanu Miloševiću, bivšem lideru Srbije, čija je zaluđenost srpskim nacionalizmom uzrokovala skoro desetljeće borbi na Balkanu. “Ali rat je završen i mi ne možemo promijeniti tko nam je susjed,” dodao je Štrok. “I Srbi su dobri ljudi i došlo je vrijeme da im pružimo ruku. Želim vidjeti srpske turiste u Dubrovniku.” Mnoge zemlje sa zapadnog Balkana – Srbija, Bosna, Makedonija i Crna Gora – nalaze se među najsiromašnijima i najmanje stabilnim zemljama Europe. Iako je Hrvatska bogatija od ostalih i prva u redu za pridruživanje Europskoj uniji i NATO-u, regija kao cjelina ostaje slaba točka Europe. Mnogi analitičari brinu da bi financijska kriza mogla zaustaviti desetljeće političkog i ekonomskog napretka u regiji zbog smanjivanja izvoza i stranih investicija. Srbija se već obratila Međunarodnom monetarnom fondu za paket pomoći, a njezini susjedi bi to mogli učiniti uskoro. Problemi regije predstavljaju izazov za Europsku uniju dok se bori izbjeći prekid odnosa između bogatijih zemalja koje su do sada izdržale krizu i onih članica i kandidata za članstvo koji se suočavaju s velikim pritiscima na svoje bankarske sektore i valute. U Hrvatskoj vlada tvrdi da će se ekonomija u ovoj godini smanjiti za dva posto i da je nezaposlenost na kraju siječnja porasla na 14,5 posto. Hrvatska mora vratiti otprilike 6,1 milijardu eura, što je skoro osam milijardi dolara, stranog duga u ostatku 2009., a krediti i strane investicije presušuju. Raste strah da bi se turizam – temelj ekonomije koji doprinosi otprilike 20 posto bruto društvenog proizvoda – mogao smanjiti i i poslati ekonomiju u šok. U Dubrovniku, koji je kolijevka hrvatske turističke industrije, poslovni rukovodioci tvrde da već primjećuju probleme.