Hrvatska bi mogla prekinuti svoje veze s pokretom nesvrstanih, međunarodnom organizacijom koju je 1955. godine, uz ostale, stvorio povijesni vođa Jugoslavije Josip Broz Tito.

Novinari Southeast European Timesa izvijestili su da čelni ljudi Hrvatske razmatraju taj potez u sklopu ulaska u članstvo Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Izvorna svrha pokreta nesvrstanih bila je udruživanje zemalja koje nisu surađivale ni sa jednom od dvije glavne sile koje su vodile hladni rat i koje nisu pripadale ni Varšavskom paktu ni NATO-u. Danas se pokret sastoji od 188 država. Nakon kraja hladnog rata izvorna svrha organizacije je nestala i nekoliko država članica nesvrstanih, među njima Iran i Kuba, provodilo je snažnu protuameričku orijentaciju. NATO je u travnju tijekom svog posljednjeg summita formalno pozvao Hrvatsku da se pridruži organizaciji i sada se naširoko očekuje kako će se zemlja priključiti obrambenom savezu u prvoj polovici 2009. godine.Iako članstvo Hrvatske u NATO-u nije uvjetovano napuštanjem pokreta nesvrstanih, Zagreb bi se uskoro mogao naći u pokušaju balansiranja između dva stolca. Neki smatraju da bi Zagreb, kako bi izbjegao moguće sukobe interesa, trebao prekinuti svoje veze s nesvrstanima, kao što su to prije svojeg ulaska u EU 2004. učinile i Malta i Cipar. To bi, ipak, mogao biti veći problem za Zagreb – potpora nesvrstanih se pokazala ključnom za Hrvatsku kada se Zagreb nadmetao za mjesto u Vijeću Sigurnosti 2007. Uz to, povlačenje Hrvatske iz te organizacije moglo bi za nesvrstane značiti krizu identiteta: ne samo što je organizacija imala problema s redefiniranjem svojih ciljeva nakon kraja hladnog rata (kao i NATO) nego ju je i stvorio Tito, kojemu je otac bio Hrvat, a majka Slovenka. Alternativno, Zagreb bi mogao tvrditi da u nesvrstanima ima samo status promatrača i povući se iz njega u kasnijoj fazi.
(Global Insight)