Manja distribucijska poduzeća lijekovima u Srbiji podnijela su Komisiji za zaštitu konkurencije prijavu protiv najvećih proizvođača lijekova Galenike i Hefofarma, koji pokrivaju gotovo 80 posto srpskog tržišta. Prijava je podnesena za monopolsko ponašanje u trgovanju. Povod za nezadovoljstvo su ugovori koje su Galenika i Hemofarm sklopili sa sedam velikih kuća prema kojima spomenute tvornice zabranjuju distributerima da lijekove prodaju manjim kućama, zbog čega im je ugrožen opstanak.

Manje distributera
Ponašanje Galenike i Hemofarma ocjenjuje se kao kartelsko povezivanje koje ima odlučujući utjecaj na cijene lijekovima te na diktiranje uvjeta pod kojima će se poslovati na tržištu medikamenata. Osim sedam velikih distribucijskih kuća, prodajom lijekova bavi se više od stotinu manjih trgovačkih poduzeća koja se osjećaju oštećenima i ugroženima. Među velike distributere spadaju Velefarm, Vetfarm, Jugohemija, Farmanova, Unihemikum, Farmalogist i Vetprom hemikalije. Njima su Galenika i Hemofarm postavile uvjet da lijekove proizvedene u te dvije tvornice mogu prodavati izravno i isključivo ljekarnama. U protivnom im je zapriječeno raskidanjem ugovora. Male kuće su to primile kao znak kojim najveći proizvođači lijekova određuju pravila igre na tržištu medikamenata. To odgovara velikim distributerima s obzirom na to da imaju monopol i mogućnost ostvarivanja veće zarade, dok je manjima ugrožena dosadašnja djelatnost. Postojeće stanje na tržištu doživljava se kao stvaranje pogodnosti za povećanje cijena lijekovima na teret potrošača koji se opskrbljuju lijekovima u privatnim ljekarnama. Smanjivanje broja distributera počelo je prije nekoliko godina stvaranjem velikih distribucijskih kompanija koje su tako ojačane lakše osvajale tržište. Zato se smatra da su ugovori s Galenikom i Hemofarmom nastali kao plod zajedničkih interesa proizvođača i velikih trgovaca. Do smanjivanja broja trgovaca došlo je nakon što su Galenika i Hemofarm obustavili isporuku lijekova malim trgovačkim poduzećima.

Neka od njih opstala su kupnjom lijekova od velikih distributera, ali su im sada i ta “vrata” zatvorena. Proizvođači medikamenata odluku objašnjavaju pooštrenim kriterijima prema kojima se mogu prodavati njihovi proizvodi, kao i nastojanjem da prate put njihovih proizvoda do krajnjeg korisnika, što mali trgovci doživljavaju kao miješanje u nadležnost ministarstva zdravstva. Prema riječima Aleksandra Pravdića, direktora Galenike, prijava malih distributera antimonopolskoj komisiji je neutemeljena jer Galenika ima 40 ugovora s trgovcima lijekova, pa očekuje da će Komisija za zaštitu konkurencije odbaciti podnesenu prijavu. Isti stav imaju i u Hemofarmu u kojem objašnjavaju kako posluju prema zakonu koji proizvođača obvezuje da vodi računa o kvaliteti proizvoda na putu do korisnika. Prijava antimonopolskoj komisiji smatra se nastojanjem pojedinih krugova, nazvanih farmaceutskom mafijom, da ugroze razvoj Galenike i Hemofarma, a preko njih i srpsku farmaceutsku industriju.

Mišković favorit
U upućenim krugovima smatra se da će posljedice sklopljenih ugovora s velikim distributerima osjetiti i privatne ljekarne. Koncentracija moći i kapitala osigurava velikim igračima dobar rejting na tržištu, a time i pogodnost u sudjelovanju na natječajima za nabavu. Postojeće stanje na tržištu lijekova dovodi se u vezu s predstojećom privatizacijom Beogradske apotekarske ustanove u čijem sastavu posluje 500 ljekarni. Najveći izgledi za kupnju državnih ljekarni već sada se daju Jugohemiji, koja posluje u sastavu Delte holdinga, koja je pak u vlasništvu Miroslava Miškovića.