Francuska, najveći europski poljoprivredni proizvođač, stala je u obranu izdašnih subvencija za poljoprivrednike, u čemu je podržava još 21 zemlja Europske unije, što ide u prilog Hrvatskoj kao budućoj članici. Velikim izdacima za poljoprivredne subvencije i nastojanjima Francuske protivi se Europska komisija koju podržava i Velika Britanija nezadovoljna skupom europskom poljoprivrednom politikom.

Prilika za Hrvatsku
Naime, Pariz je uzbunio dokument Europske komisije od prošloga mjeseca koja je odlučna u nastojanjima smanjenja izdataka na poljoprivredu kako bi se otvorio prostor za financiranje drugih prioriteta. Pogotovo uzme li se u obzir da je oko 45 posto budžeta EU 2008. godine bio namijenjen poljoprivredi. EK želi smanjiti udio novca za poljoprivredu iz budžeta EU jer je Europa pod pritiskom u svjetskim trgovinskim pregovorima da smanji subvencije zbog siromašnih poljoprivrednika u zemljama u razvoju. Britanci idu još dalje i žele reducirati potpore tržišnim cijenama i sva izravna plaćanja poljoprivrednicima do 2020. godine. Premda sa službenih adresa nema očitovanja, Hrvatskoj nedvojbeno odgovara uzbuna koju pokreće Francuska. Možda pod okriljem te galame hrvatski tim kroz pregovore koji upravo traju u Bruxellesu, a određuju budući okvir ovdašnje poljoprivrede nakon pristupanja u članstvo EU, uspije smekšati stajališta Komisije. Osim toga nakon 6-7 godina kontinuiranog rasta poljoprivrednog proračuna za 2010. godinu resorno ministarstvo u startu je uskraćeno za 700 milijuna kuna, što znači manje potpore svim farmerima. Kako u siječnju na snagu stupa i restriktivni obračun potpora, smanjivanje prava za 7-11 posto, Vlada je nedavno ispravila vlastitu “pogrešku” iz zakonskog okvira te digla limit za modulaciju sa 36.000 na 100.000 kuna. U rangu do 36.000 kn bilo je čak 80.000 gospodarstava. Više od 100.000 kuna potpora godišnje dobije 4800 najvećih gospodarstava, dok se u razredu 36.000-100.000 kn nalazi 8800 korisnika. Nastojanja Francuske ne čude pogotovo uzme li se u obzir da francuski poljoprivrednici dobivaju najviše iz 56 milijardi eura “teškog” godišnjeg budžeta EU za poljoprivredu iz kojeg im je lani isplaćeno 10 milijardi eura u subvencijama. Diplomati u Bruxellesu smatraju da francuska vlada želi stvoriti plan što je prije moguće, prije britanskih izbora 2010. te prije početka pregovora o budžetu za predstojeće proračunsko razdoblje EU od 2014. do 2020. godine.

Bankari i seljaci
Inače, Francuska i Velika Britanija već su duže vrijeme u suprotnim taborima o pitanju subvencija za poljoprivredu. Dok je Britanija svjetsko financijsko središte, Francuska još poljoprivredu smatra ključnim dijelom nacionalnog identiteta, a francuski poljoprivrednici, mali no politički vrlo glasan dio populacije, daleko najviše dobivaju iz budžeta Europske unije za poljoprivredu. Stoga je francuski ministar poljoprivrede Bruno Le Maire na sastanku u Parizu prošloga tjedna okupio kolege iz 21 europske zemlje radi podupiranja snažne i izdašno financirane Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Saveznici

I Poljaci traže nastavak subvencija
U međuvremenu je i Poljska pozvala da se aktualni izdašan stupanj subvencija za farmere održi ako se već ne može povećati. “Odaslali smo vrlo snažan signal da trebamo snažnu europsku politiku u poljoprivrednom sektoru i da bi ta politika trebala biti financirana na ambicioznom stupnju”, rekao je poljski državni tajnik za poljoprivredu Andrzej Dycha.