Nakon pune godine neprekidnih previranja i vojne vladavine, Egipat se sada nalazi pred ključnom financijskom krizom koja bi mogla ugroziti njegovu političku tranziciju i postaviti ključan izazov islamistima na vlasti. S obzirom na gomilanje dugova, zanemariv gospodarski rast i iscrpljivanje deviznih zaliha, vojna vlast i novi parlament s islamističkom većinom sada su se našli pred teškim izborom, odnosno problemom naizgled neizbježne daljnje devalvacije egipatske valute zbog koje prijeti vrtoglavi porast cijene hrane i ostalih roba.
Vlada bi također uskoro mogla biti primorana ukinuti sveobuhvatni sustav energetskih poticaja koji trenutno čini preko jednu petinu njezine potrošnje. A u prošlosti su rast cijena hrane i smanjenje poticaja potaknuli ustanke. “Situacija je sumorna”, smatra Magda Kandil, ravnateljica Egipatskog centra za ekonomske studije. Dokaz ozbiljnosti krize je i činjenica da je vladajuće vojno vijeće prošlog mjeseca popustilo i ponovno počelo pregovarati s Međunarodnim monetarnim fondom o uvjetima zajma u iznosu od 3,2 milijarde dolara. Generali su ranije odbacivali isti taj ugovor kao napad na državnu neovisnost. Nadalje, Muslimansko bratstvo također je na sastanku s predstavnicima MMF-a ukazala na svoju otvorenost prema tom financijskom pojasu za spašavanje, što je doista zapanjujući obrat nakon što su osam desetljeća javno prokazivali zapadnjački kolonijalizam. Ostali s očajem primjećuju da su frustracije koje su ponukale prošlogodišnje prosvjede, a koji su rezultirali zbacivanjem predsjednika Hosnija Mubaraka s vlasti sada postale još akutnije, posebice kad je riječ o velikom broju mladih koji su i dalje bez posla.Gospodarske nedaće najosjetnije su u poslovanju vezanom uz egipatska vjenčana slavlja. Naime, riječ je o skupim ritualima koji generiraju dohodak u visini godišnje američke financijske pomoći Egiptu. Međutim, planeri vjenčanja u jednom kairskom predgrađu kažu nam da parovi štede na slavljima koja su prije revolucije plaćali i po 300 dolara jer si sada mogu priuštiti samo proslavu od stotinjak dolara. Vlasnici draguljarnica i zlatarnica tvrde da je prosječni iznos kojega mladoženja troši na tradicionalni dar u zlatu za mladenku značajno pao, a glazbenici priznaju da sada nastupaju na samo dva ili tri vjenčana slavlja mjesečno, dok ih je prije revolucije u prosjeku bilo desetak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu