EN DE

Financije ugrozile revoluciju

Autor: The New York Times
05. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Nakon pune godine neprekidnih previranja i vojne vladavine, Egipat se sada nalazi pred ključnom financijskom krizom koja bi mogla ugroziti njegovu političku tranziciju i postaviti ključan izazov islamistima na vlasti. S obzirom na gomilanje dugova, zanemariv gospodarski rast i iscrpljivanje deviznih zaliha, vojna vlast i novi parlament s islamističkom većinom sada su se našli pred teškim izborom, odnosno problemom naizgled neizbježne daljnje devalvacije egipatske valute zbog koje prijeti vrtoglavi porast cijene hrane i ostalih roba.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Vlada bi također uskoro mogla biti primorana ukinuti sveobuhvatni sustav energetskih poticaja koji trenutno čini preko jednu petinu njezine potrošnje. A u prošlosti su rast cijena hrane i smanjenje poticaja potaknuli ustanke. “Situacija je sumorna”, smatra Magda Kandil, ravnateljica Egipatskog centra za ekonomske studije. Dokaz ozbiljnosti krize je i činjenica da je vladajuće vojno vijeće prošlog mjeseca popustilo i ponovno počelo pregovarati s Međunarodnim monetarnim fondom o uvjetima zajma u iznosu od 3,2 milijarde dolara. Generali su ranije odbacivali isti taj ugovor kao napad na državnu neovisnost. Nadalje, Muslimansko bratstvo također je na sastanku s predstavnicima MMF-a ukazala na svoju otvorenost prema tom financijskom pojasu za spašavanje, što je doista zapanjujući obrat nakon što su osam desetljeća javno prokazivali zapadnjački kolonijalizam. Ostali s očajem primjećuju da su frustracije koje su ponukale prošlogodišnje prosvjede, a koji su rezultirali zbacivanjem predsjednika Hosnija Mubaraka s vlasti sada postale još akutnije, posebice kad je riječ o velikom broju mladih koji su i dalje bez posla.Gospodarske nedaće najosjetnije su u poslovanju vezanom uz egipatska vjenčana slavlja. Naime, riječ je o skupim ritualima koji generiraju dohodak u visini godišnje američke financijske pomoći Egiptu. Međutim, planeri vjenčanja u jednom kairskom predgrađu kažu nam da parovi štede na slavljima koja su prije revolucije plaćali i po 300 dolara jer si sada mogu priuštiti samo proslavu od stotinjak dolara. Vlasnici draguljarnica i zlatarnica tvrde da je prosječni iznos kojega mladoženja troši na tradicionalni dar u zlatu za mladenku značajno pao, a glazbenici priznaju da sada nastupaju na samo dva ili tri vjenčana slavlja mjesečno, dok ih je prije revolucije u prosjeku bilo desetak.

Nakon pune godine neprekidnih previranja i vojne vladavine, Egipat se sada nalazi pred ključnom financijskom krizom koja bi mogla ugroziti njegovu političku tranziciju i postaviti ključan izazov islamistima na vlasti. S obzirom na gomilanje dugova, zanemariv gospodarski rast i iscrpljivanje deviznih zaliha, vojna vlast i novi parlament s islamističkom većinom sada su se našli pred teškim izborom, odnosno problemom naizgled neizbježne daljnje devalvacije egipatske valute zbog koje prijeti vrtoglavi porast cijene hrane i ostalih roba.

Vlada bi također uskoro mogla biti primorana ukinuti sveobuhvatni sustav energetskih poticaja koji trenutno čini preko jednu petinu njezine potrošnje. A u prošlosti su rast cijena hrane i smanjenje poticaja potaknuli ustanke. “Situacija je sumorna”, smatra Magda Kandil, ravnateljica Egipatskog centra za ekonomske studije. Dokaz ozbiljnosti krize je i činjenica da je vladajuće vojno vijeće prošlog mjeseca popustilo i ponovno počelo pregovarati s Međunarodnim monetarnim fondom o uvjetima zajma u iznosu od 3,2 milijarde dolara. Generali su ranije odbacivali isti taj ugovor kao napad na državnu neovisnost. Nadalje, Muslimansko bratstvo također je na sastanku s predstavnicima MMF-a ukazala na svoju otvorenost prema tom financijskom pojasu za spašavanje, što je doista zapanjujući obrat nakon što su osam desetljeća javno prokazivali zapadnjački kolonijalizam. Ostali s očajem primjećuju da su frustracije koje su ponukale prošlogodišnje prosvjede, a koji su rezultirali zbacivanjem predsjednika Hosnija Mubaraka s vlasti sada postale još akutnije, posebice kad je riječ o velikom broju mladih koji su i dalje bez posla.Gospodarske nedaće najosjetnije su u poslovanju vezanom uz egipatska vjenčana slavlja. Naime, riječ je o skupim ritualima koji generiraju dohodak u visini godišnje američke financijske pomoći Egiptu. Međutim, planeri vjenčanja u jednom kairskom predgrađu kažu nam da parovi štede na slavljima koja su prije revolucije plaćali i po 300 dolara jer si sada mogu priuštiti samo proslavu od stotinjak dolara. Vlasnici draguljarnica i zlatarnica tvrde da je prosječni iznos kojega mladoženja troši na tradicionalni dar u zlatu za mladenku značajno pao, a glazbenici priznaju da sada nastupaju na samo dva ili tri vjenčana slavlja mjesečno, dok ih je prije revolucije u prosjeku bilo desetak.

Uzroci egipatskih nevolja gomilali su se godinu dana – gotovo potpuno isključenje stranih ulaganja, trideset postotni pad turističkih posjeta i stagnacija gospodarskog rasta. Službena stopa nezaposlenosti iznosi 12 posto, no među mladima je najmanje dvostruko veća. Inflacija se popela do dvoznamenkastih visina, a devizne rezerve se tope jer vlada troši oko dvije milijarde dolara mjesečno na unaprijed izgubljenu bitku povećanja vrijednosti egipatske funte, pa su devizne rezerve pale sa 36 milijardi dolara prije ustanka na svega desetak milijardi dolara. Vladajuće vojno vijeće pokušava održati rastući državni deficit u donekle podnošljivim razmjerima zaduživanjem unutar zemlje, dok se poduzeća bore da dobiju zajmove koji su im potrebni za ponovno oživljavanje gospodarstva. Pojavili su se i strahovi od nekontrolirane inflacije. “Nitko više ne čuva novac u bankama jer se boje da će potpuno izgubiti vrijednost”, kaže četrdesetogodišnji mehaničar Hamdy Shaaban.Rješenje kojega predlažu brojni ekonomisti (ukidanje mjera zbog kojih Egipat troši preko 15 milijardi dolara godišnje na energetske poticaje) trenutno se doima politički nemogućim. Naime, riječ je o regresivnom sustavu od kojega najviše koristi imaju osobe s klimatiziranim vilama i automobilima koji najviše troše. No većina Egipćana štuje taj poticaj kao rođenjem stečeno pravo. Ahmed Galal, izvršni direktor kairske organizacije Economic Research Forum tvrdi da su ekonomisti sve optimističniji u vezi stavova i političkih mjera Muslimanskog bratstva. Naime, ta je politička grupacija jasno iskazala podršku slobodnom tržištu te počela govoriti o hitnosti reforme sustava poticaja. “Ti ljudi žele postići uspjeh”, kaže Galal o zakonodavcima Muslimanskog bratstva.

David D. Kirkpatrick i Mayy El Sheikh

Autor: The New York Times
05. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close