Kad je Uprava posljednje elektrane na ugljen u Mađarskoj najavila da će zatvoriti rudnik ugljena i početi gasiti elektrane krajem ove godine, vijest je u ovom gradu odjeknula poput munje.

Poznata je stvar da je elektranu i rudnik Vertesi u državnom vlasništvu na životu održavalo više od 30 milijuna dolara državnih subvencija. Međutim, više od 3000 od ukupno 20.000 stanovnika Oroszlanyja radi poslove vezane uz preradu ugljena. Tvornica je jedan od najvećih gradskih poreznih obveznika, a 5000 gradskih domova, trgovina i tvornica grije upravo ta elektrana. “Znamo da je ugljen stara metoda koja više nije održiva, no alternative za sada nemamo”, kaže gradonačelnik Oroszlanyja Gabor Rajnai. “Svi samo razmišljaju o tome kako ćemo se grijati ove zime.” Elektrana će nastaviti s jednim dijelom poslovanja tri godine nakon što se rudnik zatvori kako bi se dobilo na vremenu dok grad ne osmisli nov način grijanja. Europska komisija, odlučna da smanji ovisnost Europe o ugljenu, vodi složenu bitku protiv državne potpore elektranama na ugljen, inače vrlo utjecajnoj industriji, no vrlo štetnoj za okoliš. U svibnju je tijelo Europske unije sa sjedištem u Bruxellesu najavilo da se nakon ove godine ukidaju planovi sanacije i olakšice za rudnike ugljena i elektrane na ugljen. Dok se nastoji smanjiti potrošnja fosilnih goriva, brojne se države pokušavaju odučiti od ugljena koji je najštetniji od njih. No ugljen je žila kucavica brojnih zajednica od Mađarske do Njemačke. Iako Europska unija načelno brani državne subvencije, ugljen je dugo bio iznimka. Međutim, to se promijenilo jer je zabrinutost zbog globalnog zatopljenja sve veća, a obnovljivi izvori energije postali su dostupniji. Godine 2007. Europska se unija obvezala do 2020. godine smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova za 20 posto u odnosu na 1990. tako što će 20 posto energije dobivati obnovljivim izvorima energije. “Ako želimo smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova, zašto ugljen ima povlašten tretman?” upitala je Connie Hedegaard, povjerenica Europske unije za klimu.

Ugljen se često smatra jeftinim gorivom, no prema riječima analitičara na području energetike, to nije uvijek tako. Ima situacija gdje su dostupni jeftiniji izvori energije, a onečišćenje koje uzrokuje izgaranje ugljena često se ne uzima u obzir. Sustav Europske unije za trgovanje emisijama štetnih plinova od energetskih tvrtki uspijeva naplatiti pretjerano ispuštanje plinova vezanih uz izgaranje ugljena. Cilj nije u potpunosti eliminirati uporabu ugljena, već ga zamijeniti čišćim oblicima energije. No nije lako stati na kraj subvencijama za korištenje ugljena. Njemačka i Španjolska oštro se protive ukidanju subvencija do 31. prosinca, tvrdeći da je zbog recesije ove godine gotovo nemoguće ukinuti subvencije. Naime, u Europskoj uniji ugljen čini 30 posto izvora struje i 17 posto ukupne potrošnje energije. Godine 2002. proveden je prvi zakon za ukidanje operativnih subvencija industriji ugljena, a otad se rok stalno pomicao. Neke su države, poput Francuske i Italije, ukinule subvencije. Pojedini programi potpore, kao što su programi prekvalifikacije rudara i čišćenja rudnika, nisu ukinuti. Pokleknuvši pod pritiskom, u srpnju su ogorčeni povjerenici Europske unije najavili da će do 2014. godine dopustiti vrlo ograničene iznose određenih programa subvencioniranja, no pratit će ih niz novih odredbi. Na primjer, subvencije se odsad mogu dodijeliti “samo ako je riječ o planu zatvaranja” prema kojem bi se elektrane zatvorile do siječnja 2014., a sredstva se svakih 15 mjeseci moraju smanjiti za 33 posto. Usto se novac ne smije koristiti za kupnju novih zaliha ugljena.

O prijedlogu će se glasovati ove godine. “Puno je situacija u kojima europski ugljen više nije konkurentan, no mnogi rade u tom sektoru”, kaže Marlene Holzner, glasnovornica povjerenika Europske komisije za energiju. “Ideja je bila da se ondje postupno ukida korištenje ugljena kako zaposlenici ne bi bili ozbiljno pogođeni.” Prije svjetske gospodarske krize u Oroszlanyu je izgrađen nov industrijski park u kojem bi mala proizvodna postrojenja omogućila nova radna mjesta kad se ukine rad s ugljenom. No taj je poslovni pothvat tek u povojima. “Znali smo da rudnik neće vječno raditi, no ovo je jednostavno prebrzo”, kaže gradonačelnik Rajnai. Devedesetih godina prošlog stoljeća u elektrani je radilo 6500 ljudi, a danas ih radi 1500. Lani je bez posla ostalo 800 ljudi, a 300 njih još nije našlo novi. Elektrana Vertesi i dalje je zaslužna za pet posto izvora električne energije u državi. Rudare čeka neizvjesna budućnost. “Nakon 20 godina rada u rudniku fizički sam poprilično uništen i ne znam tko bi me takvog zaposlio”, kaže tridesetdevetogodišnji Csaba Fekete. Judit Bertalan, zastupnica u mađarskom parlamentu koja se protivi zatvaranju rudnika, kaže: “Iako je Mađarska članica EU, Mađari ipak smatraju da je riječ o lokalnom pitanju.”

Elisabeth Rosenthal

Online – Nakon fosilnih goriva
Fotografije rudnika koji služi kao pogon elektrani Vertesi u Oroszlanyju: nytimes.com/world