Svijet neće stati zbog američkih izbora, stav je službenog Bruxellesa, u kojem se, kao europskom političkom centru, očekuju određene promjene u vanjskoj politici Sjedinjenih Država. Nova administracija u Washingtonu bi se, prema Europljanima, trebala snažnije angažirati na traženju globalnog rješenja za financijsku krizu, ali i kao partner Europi i na ostalim zajedničkim i globalnim pitanjima.

Dan uoči izbora u SAD-u s ove strane Atlantika prevladava opće mišljenje da su promjene više nego nužne. Bruxellesu je potreban Washington kao partner u suočavanju sa zajedničkim izazovima. Tako se odmah iza financija nalazi pitanje klimatskih promjena. Europljani se nadaju da bi s novom administracijom mogli imati manje problema i razmimoilaženja u vezi s drugim važnim pitanjima, kao što je bio slučaj u odluci Bijele kuće da napadne Irak. Sada se na prvom mjestu nalazi potreba efikasnog odgovora na financijku krizu, i to će biti prvi pravi posao nove američke administracije. No prije njenog formiranja u Washingtonu će se održati globalni summit koji bi trebao odrediti kako bi se ubuduće trebalo urediti financijsko tržište. Taj odgovor, bio prihvatljiv i za novu američku administraciju ili ne, morat će u obzir uzeti i europski stav da financijskim tržištem više nitko, ma koliko velik bio, ne može dominirati, što je upozorio i predsjednik Vijeća ministara Europske unije – francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner. “Mislim da se svijet promijenio. Sada nam je jasno da jedna država, makar ona bila i velika, ne može sama brinuti o svjetskim problemima. Mislim da je Europska unija ojačala, te su tako važni i naši dogovori s različitim parterima, recimo onima iz Azije. Vidjet ćemo što će se dogoditi 15. studenoga u Washingtonu i kako ćemo odgovoriti na finansijsku krizu. U svakom slučaju, otvara se novi prostor i o tome ćemo razgovrati s našim američkim prijateljima”, kazao je Kouchner. Neki od političkih analitičara smatraju da će, bez obzira tko pobijedio na izborima, uvažavati europsko mišljenje o vanjsko-političkim pitanjima. Međutim, ovisno o svojoj političkoj pozadini, služit će se i različitim argumentima. Uspoređujući stavove predsjedničkih kandidata sa različitim stavovima europskih članica, u britanskom Centru za europsku reformu kažu da bi republikanac John McCain, kada je, primjerice, Rusija u pitanju, slijedio vanjskopolitičku liniju Poljske i Češke, dok bi demokrat Barack Obama u tom pitanju prije bio za mekši pristup Njemačke, Francuske ili Italije. Također se vjeruje da bi demokratski kandidat bio skloniji o državama suditi na individualnoj bazi, a ne uvijek kroz borbu protiv terorizma.