Europa bi mogla do 2050. godine oko 80 posto svojih potreba za energijom dobivati iz obnovljivih izvora, a da za dobivenu struju ne plaća više u odnosu na onu koju dobiva iz sadašnjih fosilnih izvora, pokazuje najnovije izvješće organizacije European Climate Foundation (ECF). Zemlje Europske unije obvezale su se u prosincu 2008. da će do 2020. oko 20 posto energije dobivati preko obnovljivih izvora. U listopadu prošle godine europski lideri su otišli korak dalje, napomenuvši kako najrazvijenije zemlje moraju do 2050. smanjiti emisiju štetnih plinova za otprilike 90 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine. Na taj dogovor utjecala je preporuka Ujedinjenih naroda koji su upozorili na moguće katastrofalne posljedice klimatskih promjena. I najnovije izvješće, Rodamap 2050, objavljeno u utorak, izrađeno je pod utjecajem brojnih znanstvenih upozorenja. Riječ je o sveobuhvatnoj analizi koja je procijenila scenarije u kojima bi se iz obnovljivih izvora dobivalo 40, 60 i 80 posto energije.

Dostižno i 100%
Zaključak je kako u slučaju 80-postotnoga korištenja obnovljivih izvora struja ne bi bila skuplja u odnosu na cijenu koju bi europske zemlje plaćale za struju dobivenu iz fosilnih izvora. Nadalje, autori tvrde da je dekarbonizacija, odnosno smanjenje ovisnosti o “prljavim” izvorima moguće zbog tehnologije koja je već dostupna te o dovoljnim resursima poput sunca, vjetra, termalnih izvora i biomase. Scenarij stopostotnog dobivanja energije iz obnovljivih izvora pokazuje da bi struja bila skuplja, no “ne dramatično skuplja”, kažu autori. Na studiji su radili brojni konzultanti i znanstvenici, uključujući tvrtku McKinsey i sveučilište Imperial College London, a u obzir su uzeta mišljenja i procjene ljudi iz industrije i nevladinih organizacija. Kako bi se postigao cilj od 80 posto čiste energije, bit će potrebna golema ulaganja u idućih 40 godina.Među najvažnijim ulaganjima trebala bi biti gradnja europske mreže prilagođene obnovljivim izvorima. Za sada postoje problemi u protoku energije iz pojedinih regija i dijelova država u područja gdje je potrebna. Studija također pokazuje kako će EU morati uložiti 52 milijarde eura, odnosno oko 2,5 posto ukupnih izdataka. Izvješće se pojavilo u trenutku kada Europska komisija priprema svoj papir o energetskoj strategiji do 2050. godine.

Hrvatska kaska
Europski povjerenik za energetiku Günther Oettinger vjeruje da će njihovo izvješće biti objavljeno početkom iduće godine. Oettinger je pozdravio ECF-ovu studiju posebice zbog detalja vezanih uz buduću energetsku mrežu. “Ovaj rad bit će od iznimne koristi u pripremi našega infrastrukturnog paketa”, rekao je. Španjolski državni tajnik za energetiku Pedro Marin Uribe istaknuo je kako mali nacionalni sustavi koji danas postoje neće biti održivi u stvaranju novoga energetskog modela. “Usklađeni sustav na europskoj razini je neizbježan”, naglasio je Uribe. Hrvatska mreža zastarjela je i nije prilagođena obnovljivim izvorima. No zasad je dobra za konvencionalne izvore koji se ovdje koriste.