EN DE

Energenti i necarinske barijere potiču trgovinski manjak BiH

Autor: Milan Šutalo
13. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Osim Hrvatske, od zemalja izvan EU BiH ima pojedinačno najveću trgovinsku razmjenu sa Srbijom

U prvih šest mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina imala je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u iznosu od 4,6 milijardi KM, ili 2,35 milijardi eura.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To je rast od čak 46 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je vanjskotrgovinski deficit iznosio 3,5 milijardi KM. U prvom polugodištu 2008. BiH je izvezla robu u vrijednosti od 1,71 milijardu eura, što je 17 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, u istom je razdoblju zabilježen znatno veći uvoz, od čak 4,08 milijardi eura ili 23,8 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Rast vanjskotrgovinskog deficita posljedica je nedostatka roba za izvoz, jer industrija BiH još nije revitalizirana nakon ratnih razaranja, kaže za Poslovni dnevnik Mahir Hadžiahmetović potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Značajnu stavku u uvozu predstavljaju strojevi i oprema, što, kaže Hadžiahmetović, ohrabruje, jer se radi o uvozu namijenjenom razvoju domaće proizvodnje. Hadžiahmetović kaže i kako je rast vanjskotrgovinskog deficita prouzročen rastom energenata na svjetskom tržištu, prije svega nafte, naftnih derivata i plina, koje BiH u potpunosti uvozi. Na to BiH sada ne može utjecati, ali može na drugi faktor – veliki uvoz prehrambenih proizvoda. “Vlasti BiH moraju, da bi se smanjio deficit, stimulirati agrarnu politiku kroz novčane poticaje i povoljne kredite, kao što to čine susjedne zemlje”, kaže Hadžiahmetović. Upozorava i kako Hrvatska i Srbija necarinskim barijerama, odnosno nepriznavanjem certifikata o kvaliteti koje izdaju bh laboratoriji ograničavaju uvoz prehrambenih proizvoda iz BiH, dok robe s tim istim certifikatima nesmetano stižu na europsko tržište. S druge, pak, strane, upravo je najveći uvoz prehrambenih proizvoda u BiH iz Hrvatske i Srbije. Dok BiH obiluje mineralnim vodama, istovremeno je u prvom polugodištu uvezla voda u vrijednosti od 130 milijuna KM.

U prvih šest mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina imala je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u iznosu od 4,6 milijardi KM, ili 2,35 milijardi eura.

To je rast od čak 46 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je vanjskotrgovinski deficit iznosio 3,5 milijardi KM. U prvom polugodištu 2008. BiH je izvezla robu u vrijednosti od 1,71 milijardu eura, što je 17 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, u istom je razdoblju zabilježen znatno veći uvoz, od čak 4,08 milijardi eura ili 23,8 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Rast vanjskotrgovinskog deficita posljedica je nedostatka roba za izvoz, jer industrija BiH još nije revitalizirana nakon ratnih razaranja, kaže za Poslovni dnevnik Mahir Hadžiahmetović potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Značajnu stavku u uvozu predstavljaju strojevi i oprema, što, kaže Hadžiahmetović, ohrabruje, jer se radi o uvozu namijenjenom razvoju domaće proizvodnje. Hadžiahmetović kaže i kako je rast vanjskotrgovinskog deficita prouzročen rastom energenata na svjetskom tržištu, prije svega nafte, naftnih derivata i plina, koje BiH u potpunosti uvozi. Na to BiH sada ne može utjecati, ali može na drugi faktor – veliki uvoz prehrambenih proizvoda. “Vlasti BiH moraju, da bi se smanjio deficit, stimulirati agrarnu politiku kroz novčane poticaje i povoljne kredite, kao što to čine susjedne zemlje”, kaže Hadžiahmetović. Upozorava i kako Hrvatska i Srbija necarinskim barijerama, odnosno nepriznavanjem certifikata o kvaliteti koje izdaju bh laboratoriji ograničavaju uvoz prehrambenih proizvoda iz BiH, dok robe s tim istim certifikatima nesmetano stižu na europsko tržište. S druge, pak, strane, upravo je najveći uvoz prehrambenih proizvoda u BiH iz Hrvatske i Srbije. Dok BiH obiluje mineralnim vodama, istovremeno je u prvom polugodištu uvezla voda u vrijednosti od 130 milijuna KM.

Inače, u prvom polugodištu najviše roba bh tvrtke izvezla su u Hrvatsku, u vrijednosti 568,5 milijuna KM, odnosno 291,5 milijuna eura. Istovremeno, BiH je najviše roba uvezla iz Hrvatske – 1,356 milijardi KM. Od regionalnih grupacija, u prvom polugodištu ove godine BiH je najviše roba izvezla u EU, i to u vrijednosti od 1,9 milijardi KM, što je 57 posto od ukupno ostvarenog izvoza, dok je uvoz iz EU iznosio 3,746 milijardi KM. Od zemalja Unije najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Njemačka. Vrijednost uvoza iz te zemlje u BiH iznosio je 968 milijuna KM, dok su bh tvrtke na njemačko tržište pasirale robe u vrijednosti od 470 milijuna KM. BiH ima negativan saldo i u robnoj razmjeni s Italijom, gdje je ostvareni izvoz iznosio 438 milijuna KM, a uvoz iz Italije 686 milijuna KM. I vrijednost slovenskog izvoza na tržište BiH (455 milijuna KM) znatno premašuje vrijednost uvoza roba iz BiH (344 milijuna KM). Slična je situacija i s Austrijom s kojom BiH također ima negativan trgovinski saldo. Iz Austrije je u BiH uvezeno robe u vrijednosti od 283 milijuna KM, dok je uvoz iz BiH u tu zemlju iznosio 205 milijuna KM. Osim Hrvatske, od zemalja izvan EU BiH ima pojedinačno najveću trgovinsku razmjenu sa Srbijom iz koje je uvezla gotovo dvostruko više robe (814 milijuna) nego što je izvezla u tu zemlju (451 milijun KM). Jedine dvije zemlje s kojima BiH ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni su Crna Gora, gdje je omjer izvoza u odnosu na uvoz 7,376 milijuna KM prema 2,139 milijuna KM, i Albanija, u koju je BiH izvezla robe u vrijednosti od 132,5 milijuna KM, a uvezla 16,8 milijuna KM. Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kaže da bi deficit BiH mogao premašiti devet milijardi KM.

Autor: Milan Šutalo
13. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close