U Elektroprivredi Srbije tvrde da ne pregovaraju s HEP-om o reguliranju dugova iz vremena zajedničke države kada je Hrvatska 1970. godine uložila 300 milijuna njemačkih maraka u gradnju termolektrane Obrenovac VI i rudnika ugljena Tamnava. S kamatama potraživanja HEP-a sada iznose 370 milijuna eura.

Prema HEP-ovim izvorima, predstavnici dviju kompanija sastali su se u rujnu kako bi riješili financijske odnose, ali u EPS-u negiraju bilo kakav dijalog u tom smislu. Tvrde da reguliranje tog duga spada u tzv. sukcesijski paket kojim se rješavaju ukupni imovinski odnosi između država članica SFRJ, dok u HEP-u smatraju da je ta tvrtka nasljednik ulaganja i da s EPS-om imaju kreditni, a ne vlasnički odnos. Prema ugovoru o gradnji energetskih objekata Hrvatska je imala pogodnost da po nižoj cijeni dobiva električnu energiju iz elektrane u idućih 12,5 godina. Isporuka je prekinuta 1991. tako da je, kako smatraju u HEP-u, ostalo neisporučene struje od 21,9 Twh. Bez obzira na taj problem, HEP i EPS su 2000. nastavili surađivati. Tako je HEP ugovorio kupnju struje od EPS-a za 2011. po cijeni od 47 eura po Mwh, dok bi s ugovorenim popustom od prije 30 godina cijena trebala iznositi 30 eura. Na taj način HEP bi platio 372 milijuna eura više. Postoje i drugi sporovi, poput Inina potraživanja odštete za oduzete benzinske crpke i izgubljenu dobit. Tu su i srpske kompanije koje traže povrat imovine koju su imale u Hrvatskoj u vrijeme postojanja zajedničke države.