Različiti ljudi različito pristupaju problemu i načinima rješavanja istog. Pritom, naravno, slijedeći vlastiti interes.

Stoga se i ne treba čuditi medijskoj hajci Wall Street Journala na Obamu, kojeg prozivaju da previše mazi socijalu i radnike umjesto da financijskoj eliti ubaci još pokoji cent u multimilijardersku rupu bez dna. Naime, smatraju da se njihovim načinom borbe ekonomija najprije može pomaknuti s mrtve točke te ispaliti u sigurnu orbitu dijela cikličke krivulje označenog riječju – oporavak. Jesu li u pravu pokazat će vrijeme. U međuvremenu, Obama će balansirati između zadovoljavanja potreba sve gladnije financijske industrije i gašenja socijalnih požara. U tome bi mu mogao pomoći Douglas Alexander, tajnik Odjela za međunarodni razvoj i suradnici koji umjesto o padanju indeksa na burzama više razmišljaju kako pomoći ljudima u realnom sektoru koji se grčevito bore za egzistenciju. A ima ih sve više i više. Je li reakcija na neprilike pravi put i hoće li zaista pomoći najugroženijima da prežive možebitnu depresiju također će pokazati vrijeme. Robert J. Barro, profesor na Harvardu, iznio je zanimljiv rad u kojem su detaljno analizirane sve depresije i burzovni krahovi unatrag 140 godina. Najzanimljiviji dio odnosi se na depresije u mirnodopskim vremenima. Trajale su u prosjeku po četiri godine, koliko je trebalo da ekonomija prirodnim putem uđe u novi ciklus. Barro smatra da će najvjerojatnije tako biti i ovaj put, ne zbog poduzetih anticikličkih politika nego bez obzira na njih. Dok se sukobljene interesne strane prepucavaju tko je u pravu i što je bitno spasiti, 80 posto šanse da do depresije ipak ne dođe razveselit će dežurne optimiste.

činjenice

92 posto iznosi vjerojatnost da u doba velike depresije dođe do burzovnog kraha koji je gotovo neizbježan

34 zemlje i njihov povijesno- ekonomski razvitak obuhvaćeni su istraživanjem Barroa i Ursua kako bi što preciznije mogla izmjeriti vjerojatnost prijelaza tekuće recesije u depresiju

‘82. godine ekonomiju Sjedinjenih država je pogodila najveća recesija nakon Drugog svjetskog rata kada je realni BDP po glavi stanovnika pao za tri posto, a stopa nezaposlenosti dosegla 11 posto

2010. godine ekonomija bi, ako se obistine optimistična predviđanja predsjednika Feda, ušla u fazu oporavka i ponovnog oživljavanja

251 slom burze i 97 depresija otkriveno je i uključeno u istraživanje Barroa i Ursue o mogućem izbijanju nove

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

3 godine trebat će proći do početka oporavka, pogotovo kada se uzmu u obzir statistički podaci o prosječno četverogodišnjem trajanju kriza

1:5 vjerojatnost pada BDP-a i potrošnje SAD-a od 10 posto ili više. Ukoliko se ostvari ova 20% vjerojatnost depresije, ona bi mogla imati razmjere jednake onoj iz 1930-ih

30 slučajeva uključuje značajan doprinos ratnih uvjeta slomu burze i depresije

41 put tokom povijesti se, ukoliko izuzmemo ekonomske neprilike uzrokovane ratom, dogodilo da se depresije i slomovi burze vremenski poklapaju

9 posto iznosi vjerojatnost nastanka duboke depresije od preko 25 posto makroekonomskog pada ukoliko dođe do velikog burzovnog kraha

25 posto iznosi granica pada BDP-a iznad koje se depresija smatra teškom i dubokom