Novi zakon o stečaju, čija je primjena počela 1. travnja dovela je više od deset tisuća tvrtki, nevladinih organizacija i sportskih klubova pred gašenje. Njihova ukupna dugovanja iznose 2,3 miijarde eura.

Prema tom zakonu svaka organizacija kojoj je račun blokiran dulje od tri godine automatski ide u stečaj, a najvećem broj prijeti likvidacija, odnosno autmatsko brisanje iz evidencije. Procjenjuje se da će takvu sudbinu doživjeti 99 posto poduzeća s blokiranim računom dulje od tri godine. Među ugroženima se nalazi i više sportskih klubova, popotu košarkaške i rukometne momčadi Crvene zvezde, kojima su računi u višegodsišnjoj blokadi. Košarkaški klub je u dugovima većim od 12 milijuna eura, a njegov račun je u blokadi od 2004. Ministarstvo sporta najavilo brzu reakciju kako bi se klub spasio od likvidacije, ali se ne vidi tko će ponuditi toliki iznos, kako bi račun kluba izašao iz bolokade. Središnja banka najavila je kako će poslije uskršnjih praznika objaviti imena svih poduzeća koja će se automatski izbrisati iz evidencije ako u iduća dva mjeseca njihovi računi ne izađu iz minusa. To je malo vjerojatno jer je riječ o tvrtkama koje su dužne na sve strane. Sudovi su već obaviješteni kako će biti preplavljeni prijedlozima za uvođenje stečaja, a beogradski privredni sud je odredio 30 sudaca koji će se baviti tim poslom, kako bi se ubrzala procedura. Nebojša Ćirić, državni tajnik u Ministarstvu ekonomije, kaže da je potreba za pojednostavljenjem primjene stečajnog postupka nastala kao nakana da se u gospodarskoj djelatnosti spriječe brojne zlouporabe i prekine lanac nelikvidnosti. Mnoge tvrtke, otvaranjem paralelnih računa izbjegavale su plaćati obveze prema državi i vjerovnicima. Među poduzećima kojima prijeti brisanje iz evidencije veliki je broj tvrtki koje praktički godinama ne obavljaju nikakvu djelatnost, a u njima gotovo i da nema zaposlenih. Takve tvrtke nazvane su ‘ljušturama’, odnosno virtualnim poduzećima. Dosta je njih u kojima se formalno vodi po jedan zaposlen. U Srbiji još postoje poduzeća s prefiksom ‘jugo’, koja su zadržala imena koja su imala u vrijeme postojanja bivše SFRJ. Njih je ukupno 47.