Domaća javnost je od Radovana Jelašića, guvernera središnje banke, saznala o vladinoj obvezi, prema sporazumu s MMF-om, da do kraja godine ponudi na prodaju Telekom, najprofitabilniju srpsku kompaniju koja je u 2007. godini imala dobit od 145 milijuna eura, a u 2008. ga je povećala za 26,5 posto.

Ta je informacija izazvala oprečne stavove, kako u stručnim tako i u vladinim krugovima. Jasna Matić, ministrica za telekomunikacije, smatra da Telekom još ne treba prodavati jer mu je cijena pala za gotovo milijardu eura, pa se procjenjuje da sada vrijedi dvije milijarde eura. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, izjavio je kako mu nije poznato da bi Telekom trebao biti privatiziran do kraja godine. Deutsche Telekomu daju se najveće šanse za kupnju 30% kapitala Telekoma koliko bi trebalo biti ponuđeno za prodaju. O tome je s predstavnikom njemačke kompanije razgovarao Branko Radujko, generalni direktor Telekoma, na nedavnom skupu u Davosu. DT-u se daju najveće šanse jer je kupnjom grčkog OTE-a, koji ima 20% udjela u srpskoj kompaniji, već ušao u vlasničku strukturu najvećeg operatera mobilne telefonije, koji ima 5,5 milijuna korisnika. Srpska javnost je s iznenađenjem primila informaciju, koju je iznio Radujko, o prezaduženosti Telekoma koji u 2009. ima obvezu vratiti 530 milijuna eura. Samo američkoj City banci treba vratiti 370 od posuđenih 700 milijuna eura. Tim kreditom Telekom je kupio 65% vlasništva u Telekomu RS, a osim toga ima i 51% u crnogorskom operateru mobilne telefonije M-telu u kojemu je zajedno s Deltom Miroslava Miškovića.

Toliki dugovi ne idu u prilog zalaganja za prodaju Telekoma u kojemu je najveći vlasnik PTT Srbija sa 80%. Vlada se obvezala da će 30% kapitala podjeliti građanima kao besplatne dionice. Na kupnju tih dionica računa DT, koji bi se tako domogao većinskog udjela. Zaposleni u Telekomu strahuju od prodaje jer su već upoznati s praksom DT-a o otpuštanju viška zaposlenih. U Telekomu ima oko 9500 zaposlenih pa se procjenjuje da bi u prvom valu bez posla ostalo najmanje tisuću ljudi. MMF je financijsku potporu od 520 milijuna dolara domaćim deviznim rezervama uvjetovao prodajom Telekoma, smatrajući da se njegovom privatizacijom mogu osigurati dodatna sredstva za pokriće platnog deficita i učinkovitije obrane vrijednosti dinara. NBS je od početka godine prodao na međubankarskom deviznom tržištu 480 milijuna eura, ali je samo za kratko uspjela zaustaviti tendenciju slabljenja domaće valute. Guverner Jelašić smatra da se ključ za ublažavanje krize nalazi u povećanom zaduživanju kod MMF-a, uz napomenu kako je Srbiji potreban kredit od dvije milijarde eura. MMF je odaslao signale o načelnom pristanku, s tim da bi se u dodatnim pregovorima utvrdile nove obveze vlade glede restrikcija javne potrošnje. MMF je odlučio vratiti u Beograd stalnog predstavnika, kojega je povukao prije dvije godine. Njegova bi zadaća bila kontrolirati provedbe novog aranžmana. U MMF-u nisu zaboravili kako je bivša vlada premijera Vojislava Koštunice izigrala obećanje o prodaji NIS-a.

Činjenice

Pad državnih prihoda
Privatizacijski prihodi i inozemna ulaganja na kojima se temelji ekonomski razvoj Srbije su usahli, pa je ugrožena realizacija ovogodišnjeg ekonomske politike prema klojij bi BDP rasao za 3,5 posto.

Punjenje proračuna
Za planirani rast BDP-a potrebna su inozemna ulaganja od najmanje dvije milijarde dolara, no njih nema na vidiku, pa je vlada prinuđena na prodaju profitabilnih javnih poduzeća.