Ministar trgovine u srpskoj vladi Slobodan Milosavljević najavio je da će tijekom jeseni u tu državu doći dva velika strana trgovačka lanca. Premda nije spomenuo njihova imena, poznato je da je riječ o trgovačkim kućama iz Austrije i Turske. Njihov dolazak treba povećati konkurenciju na maloprodajnom tržištu u Srbiji na kojem postoji monopol, pa su potrošači, zbog visokih marži, izloženi povećanim toškovima. Prema neslužbenim procjenama, zbog toga je na godišnjoj razini trošak prosječno veći 500 eura.
Visoki rabati
Monopol su nametnuli srpski tajkuni, koji su, zahvaljujući dobrim vezama s strankama na vlasti, objedinili više ‘starih’ trgovačkih kuća poput Pekabete ili C marketa, a osnivali su i vlastite lance. Tako kompanija Delta Miroslava Miškovića raspolaže s četiri od šest postojećih lanaca. Iako u toj kompaniji osporavaju ocjenu antimonopolske komisije, u javnosti vlada uvjerenje kako je Mišković, kupnjom C Marketa, trgovačke kuće s najvećim brojom trgovačkih radnji, stekao monopol, što mu omogućuje da drži marže i do 30 posto. Na tu kompaniju su se žalili i dobavljači zbog naplate visokog rabata za ulazak njihove robe u Deltine trgovačke lance i dugog počeka na naplatu robe. U beogradskim medijima dosad je više puta isticano kako su pojedine strane trgovačke kuće uzaludno pokušavale doći na srpsko tržište. Često se događalo da se i one koje su došle moraju povući, jer nisu mogle realizirati poslovne planove. Kao glavnu zapreku navodili su veliki utjecaj Miškovića na vladine strukture. Zbog toga se strahuje da bi se moglo dogoditi da i najavljeni dolazak trgovačkih kuća iz Austrije i Turske srpski monopolisti uspiju barem odgoditi. Marže za pojedine prizvode kreću se od 25 do 40 posto, što omogućava trgovcima stvaranje enormno visokih zarada. Srpsko tržište još se smatra prilično zatvorenim. Carinske pristojbe iznose 10 posto, a za poljoprivredno-prehrambene proizvode kreće se i do 25 posto. Kako su građani, zbog malih primanja, uglavnom upućeni na kupnju prehrambenih proizvoda s visokim maržama, nisu slučajno uvedene carinske stope za tu vrstu roba. U odnosu na zemlje Europske unije, carinske stope su veće tri puta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu