Unatoč povoljnim hidrološkim prilikama Elektroprivreda BiH zabilježila je velik pad prihoda i rast troškova, što je rezultiralo strmoglavim padom polugodišnje dobiti. Elektroprivreda BiH je prema visini prihoda u prošloj godini (944,1 milijun KM) proglašena najvećom, a prema dobiti trećom po veličini kompanijom u BiH,

Povećane naknade
EP BiH je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila dobit od samo 3,05 milijuna maraka (1,5 milijuna eura), što je za nevjerojatnih 70 milijuna KM manje u odnosu na isto razdoblje 2009. kada je dobit iznosila 73,4 milijuna maraka. Prihodi kompanije u prvom polugodištu iznosili su 438 milijuna maraka, što je za čak 47 milijuna maraka manje nego u istom razdoblju lani, dok su istodobno troškovi porasli za 24 milijuna KM i popeli se na 435 milijuna KM. Na upit kako objašnjava ovakve poslovne rezultate direktor EP BIH Amir Jerlagić je za Poslovni dnevnik kazao kako su rezultati 200 posto bolji od planiranih. Jerlagić otkriva kako je ova kompanija u prvom polugodištu planirala gubitak od 2,8 milijuna KM. “Tri su razloga pada dobiti. Prvi je što nam je zakonom udvostručena naknada koju plaćamo općinama na čijem teritoriju se nalaze naši energetski objekti, što nam je povećalo troškove za 7,1 milijun KM, na tečajnim razlikama izgubili smo 8 milijuna KM, a na povećanju cijene ugljena imali smo veće troškove za 7,5 milijuna KM”, kazao je Jerlagić. Krajem prošle i početkom ove godine Elektroprivredi BiH pripojeno je sedam bosanskih rudnika ugljena – Zenica, Kakanj, Breza, Kreka Tuzla, Đurđevik Zenica, Gračanica iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja i Abid Lolić iz Bile kod Travnika koji posluju sa zastarjelom tehnologijom, viškom zaposlenih i golemim gubicima. Elektroprivreda BiH je zakonom o financijskoj konsolidaciji rudnika preuzela obvezu uložiti 780 milijuna KM u njihovu modernizaciju i financijsku konsolidaciju. Tada je najavljivano kako će Elektroprivreda postati najmoćniji elektroenergetski koncern sa 17.000 zaposlenih i najvećom proizvodnjom struje u regiji.

‘Posao stoljeća’
Jerlagić kaže kako nisu mogli utjecati na cijenu ugljena jer je odluka o tome donesena prije pripojenja rudnika Elektroprivredi BiH, no da će ubuduće oni određivati cijenu. Strateškim planom vlade Federacije BiH predviđeno je da sarajevska i mostarska kompanija budu nositelji investicija, uz strane ulagače, u energetski sektor FBiH. Tim dokumentom planirana je gradnja šest termoelektrana, 14 hidroelektrana, šest vjetroelektrana i 25 mini hidroelektrana. Procijenjena vrijednost “posla stoljeća”, kako je rečeno, bila bi veća od pet milijardi eura.

Manji i bolji

Elektroprivreda Mostar udvostručila dobit
U pola godine mostarska Elektroprivreda HZ HB gotovo je udvostručila polugodišnju dobit iako je konzumno područje te tvrtke trostruko manje od konzumnog područja sarajevske kompanije. S ostvarenih 14 milijuna maraka u prvih šest mjeseci prošle dobit je u 2010. godini narasla na 24 milijuna KM.