Zamislite cjepivo protiv pušenja – ljudi bi zapalili cigaretu i ne bi ništa osjetili. Ili cjepivo protiv kokaina, koje bi ovisnicima uskratilo učinak uživanja. Iako nije izgledno da će se ijedno uskoro pojaviti, znanstvenici rade na cjepivu koje bi uklonilo ovisnost.

“Mislimo da je za neke ljude ovo bolja opcija”, kaže Kim Janda, profesor na Institutu za istraživanje Scripps u kalifornijskoj La Jolli. “Slično je nikotinskim flasterima i žvakama koje služe tome da se ljudi odviknu od droge.” Kemičar Janda već 25 godina radi na razvoju takvog cjepiva. Baš kao i cjepiva protiv bolesti, ovo bi djelovalo na imunološki sustav radi proizvodnje antitijela koja bi narkotik poništila prije nego što počne djelovati na mozak. Za razliku od preventivnog cijepljenja, ovaj tip injekcija davat će se nekome tko je već ovisan o drogi. Naprimjer, ovisnici o kokainu koji su primili jedno od Jandinih cjepiva prije nego što su ušmrkali kokain kažu da su se kasnije osjećali kao da su konzumirali “loš kokain”. “Osjećali su se kao da su bacili novac.” Nova uporaba cjepiva pedesetčetverogodišnjeg je Jandu prometnula u pionira liječenja ovisnosti. S obzirom da se smatra da ovisnost dovodi do fizičkih promjena u mozgu, liječnici se sve više zalažu za medicinska rješenja pa je interes za njegov rad u posljednje vrijeme sve veći. “Takve su stvari sad u modi”, kaže Janda. “Kad smo s time započeli prije 27 godina, nije bilo u modi.” U srpnju je Jandenov laboratoriji privukao pozornost objavom da su proizveli cjepivo koje u štakora poništava učinak heroina, no taj je uspjeh uslijedio nakon jednog neuspjeha. Naime, klinička studija faze 2 za nikotinsko cjepivo osmišljeno na temelju njegova rada ljetos se pokazala neuspješnom nakon što je broj pušača koji su primili lijek i prestali pušiti bio podjednak onima koji su primili placebo i riješili se pušenja. Unatoč mnogim obećavajućim rezultatima, do danas niti jedno Jandino cjepivo nije dobilo odobrenje Uprave za hranu i lijekove jer bez obzira na uspjeh u laboratoriju nisu ostvareni dosljedni rezultati s ljudima u kliničkim istraživanjima.

Poput cjepiva koje služi u borbi protiv bolesti, mala se količina strane tvari ubrizgava u krv, što imunološki sustav potiče na stvaranje antitijela koja će se napasti tu tvar kad se sljedeći put pojavi. Problem je u tome što su molekule kokaina, nikotina i metamfetamina sićušne, znatno manje od molekula bolesti, pa ih imunološki sustav često ne detektira.Kako bi tome doskočio, na veći protein koji djeluje kao platforma pripaja hapten – djelić samog lijeka ili njegove sintetičke verzije. Posljednji je dio cjepiva adjuvant, kemijski koktel koji privlači pozornost imunološkog sustava i tjera ga na stvaranje antitijela protiv tvari koju inače ne bi primijetio. “Nije to neko čarobnjaštvo”, kaže Janda. “A divno je to što ne zadiremo u kemiju mozga.” Janda kaže da nije uspio osmisliti cjepiva protiv alkohola i marihuane, a pokušao je s cjepivom protiv pretilosti, koje bi spriječilo utjecaj peptidnog hormona grelina koji mozgu daje informaciju o gladi. Jedna verzija tog cjepiva utjecala je na smanjen unos hrane u životinja. Ovisnici i njihove obitelji silno žele sudjelovati u Jandinim kliničkim istraživanjima. Unatoč pojedinim razočaranjima, neki znanstvenici Jandi predviđaju uspjeh. Nora Volkow, ravnateljica Državnog instituta za zlouporabu droge, Jandu naziva “vizionarom”. “Danas se svi slažu s idejom o liječenju pomoću cjepiva”, kaže Volkow. “No za to je trebalo mnogo godina, a Janda je koračao tim putem uz značajnu dozu skepse sa strane.”Znanstvenici koji rade na cjepivima protiv narkotika suočavaju se s manjkom interesa (čitaj: sredstava) farmaceutskih tvrtki, vjerojatno zbog toga što se na injekciji koja se daje dvaput godišnje ne može puno zaraditi i zato što takve tvrtke ne žele svoje ime povezati s ovisnicima. I Janda je svjestan etičkih pitanja koja se tu javljaju. Danas osoba koja se odvikava od ovisnosti o kokainu mora svaki dan pristupiti testiranju nakon što se ostavi droge, no nakon što primi cjepivo, trebala bi možda još šest mjeseci pristupati testovima na antitijela, a za njezine probleme s drogom mogao bi saznati i poslodavac.Janda spremno upozorava na to da sprečavanje utjecaja droge pacijenta ne lišava ovisnosti. Poput svih drugih tretmana liječenja ovisnosti, njegova su cjepiva “samo pomagalo onima koji se žele riješiti ovisnosti”, kaže Janda.

Douglas Quenqua