Velika Britanija i njen premijer Gordon Brown našli su se u teškim vremenima. Kako piše novi broj The Economista, premijerov plan o spašavanju četiri bilijuna funti vrijednog britanskog tržišta nekretnina pomoću financijske injekcije od 1,6 milijardi funti namijenjene prvokupcima, kupcima jeftinijih nekretnina i vlasnicima kako bi uspjeli otplatiti hipoteke nikada neće biti nešto više od kozmetičkog zahvata.

Brown je povremeno izbacio nekoliko razumnih ideja (brža pomoć onima kojima banke prijete uzimanjem nekretnina), kao i par nesigurnih (namamivši prvokupce u tržište u padu). No ukupni efekt bio je minimalan. Detalji Brownova plana za tržište nekretnina najmanji su dio njegovih problema. Nekoliko dana prije njihova objavljivanja ministar financija Alistar Darling zauzeo je naslovnice svih novina nakon što je rekao da je Britaniju pogodila najteža ekonomska kriza u posljednjih 60 godina. Darling se poslije izvlačio da je mislio na cijeli svijet, a ne samo na Britaniju. No situaciju je dodatno pogoršala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja je u svom izvješću o sedam najvećih svjetskih ekonomija navela kako je ove godine recesija pogodila samo Britaniju. Time su se upitnim pokazale Brownove tvrdnje kako su ekonomske nedaće globalni problem, te kako je njegova zemlja u najboljem položaju da se uhvati u koštac s njima. Da se Britanija našla u ozbiljnim ekonomskim problemima, više je nego očito. Britanski balon napunjen problemima kreditne krize bio je najopasnije napuhan od bilo koje zemlje; njezina kućanstva bila su najviše zadužena, financijske usluge zauzimaju veći dio njene ekonomije, a njena je vlada, ponajprije zahvaljujući Brownu, tijekom dugih godina neprekidnog ekonomskog rasta trošile nemilice ostavivši tako malo prostora za fiskalno ugađanje.