Min Liu, 21godišnja studentica humanističkih znanosti pri New School u New Yorku, otvorila je Facebook račun sa sedamnaest godina i detaljno bilježila svoj studentski život, od pića s prijateljima na vrhu zgrade do plesanja u klubu u središtu grada, premda se odnedavno premišlja.

Zabrinuta zbog karijernih izgleda, zamolila je prijateljicu da makne fotografiju na kojoj je uslikana u uskoj haljini i s pićem u ruci. Kad ju je mentorica zatražila da se priključi krugu njezinih Facebook prijatelja, Liu je to prihvatila, ali joj je ograničila pristup svojoj Facebook stranici. “Želim da me ljudi shvaćaju ozbiljno”, kaže Liu. Općenito se smatra da je svima mlađima od trideset godina ugodno na internetu otkrivati svaki detalj svog života, od omiljene pizze do najčešćih seksualnih partnera. No mnogi pripadnici ove brbljave generacije promišljaju što podrazumijeva ovakvo “življenje naglas”. I dok je aktivnost na društvenim mrežama snažna, nedavno objavljeno istraživanje kalifornijskog sveučilišta Berkeley otkrilo je da je više od polovice mladih ispitanika zabrinuto zbog privatnosti u većoj mjeri nego prije pet godina – što je isti omjer kao i u generaciji njihovih roditelja i onih još starijih. Međutim, oni su marljiviji od starijih generacija kad su u pitanju pokušaji da se zaštite. U novoj studiji koja će biti objavljena ovog mjeseca Pew Internet Project došao je do rezultata prema kojima osobe u dvadesetima nastoje kontrolirati svoj internetski identitet više nego starije generacije i žustriji su u brisanju neželjenih objava i ograničavanju svima vidljivih podataka o sebi samima. “Društvene mreže traže budnost i oprez, ne samo glede onoga što vi objavljujete, već i onoga što vaši prijatelji pišu o vama”, kaže Mary Madden, viša istraživačica koja je nadgledala studiju Pewa, a koja je proučavala internetsko ponašanje. “Danas smo odgovorni za sve.” Erozija privatnosti postala je važno pitanje za aktivne korisnike društvenih mreža. Nedavno se Facebook našao u nezahvalnoj situaciji pokušavajući popraviti sigurnosni proboj koji je omogućio korisnicima da vide navodno privatne podatke o prijateljima, uključujući i osobne razgovore. Sam Jackson, student treće godine, počeo je pisati blog sa petnaest godina, a poslije je bio vježbenik u Googleu.

Kaže da je naučio ne vjerovati društvenim mrežama kad je riječ o privatnosti podataka. “Kad pogledam unatrag, neke stvari koje sam izjavio prije četiri godine danas ne bih objavio”, kaže. “Mnogo više cenzuriram samoga sebe. Pokušavam biti iskren i izravan, ali sada sam svjestan s kim razgovaram.” Naučio je “živjeti naglas” ponajviše metodom pokušaja i pogrešaka te došao do vlastite teorije: koncentrični krugovi objavljivanja. Njegov račun na Facebooku, koji ima od 2005. godine, strogo je osoban. “Ne želim da ljudi znaju koje filmove posuđujem”, kaže. “Objavljujem ponešto i želim znati što dijelim s drugima.” Nevjerica prema namjerama društvenih stranica sve se više širi. U telefonskom istraživanju koje je prošlog srpnja na tisuću ispitanika proveo Berkeleyev centar za pravo i tehnologiju kalifornijskog sveučilišta, 88 posto mladih između 18 i 24 godine reklo je da bi trebao postojati zakon koji bi odredio da internetske stranice moraju brisati pohranjene informacije. Za zakon koji bi dao pravo ljudima da znaju sve što određena stranica zna o njima izjasnilo se 62 posto. To nepovjerenje prelazi u akciju. U studiji Pew koja će uskoro biti objavljena istraživači su prošlog ljeta intervjuirali 2253 odraslih i došli do zaključka da su mladi u dobi između 18 i 29 godina skloniji pratiti sigurnosne postavke od starijih i da češće brišu komentare ili odstranjuju imena s fotografija kako ih se ne bi moglo identificirati. Mlađi tinejdžeri nisu bili uključeni u ta istraživanja pa ne znamo pate li od istih strahova. No prema pričama, većina njih nije dovoljno iskusna da bi razumjela loše strane prekomjernog objavljivanja. Elliot Schrage, koji nadgleda globalnu komunikaciju i strategiju politike prema javnosti Facebooka, kaže da je pozitivno što mladi ljudi razmišljaju što će objaviti na internetu. “Nikoga ne silimo da ga koristi”, kaže o Facebooku.

Laura M. Holson