Rodio sam se u malom selu kraj rijeke Jangce i iz prve se ruke uvjerio kako se maostički zdravstveni sustav, posvećen pravednosti i pristupačnosti za sve, uspješno borio protiv zaraznih bolesti te značajno unaprijedio javno zdravstvo. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća većina je ljudi čeznula tek za zdjelicom riže, no jako ih je malo umiralo od moždanog udara, karcinoma i srčanih bolesti.

Kao i tuberkuloza, koju su u 19. stoljeću smatrali izrazom ljepote i kreativnosti oboljelih, kronične su bolesti dugo smatrane tegobama bogatih stanovnika naprednijih zemalja. No više nije tako. S obzirom na globalizaciju, urbanizaciju i gospodarski rast, nezarazne bolesti prometnule su se u glavni uzrok smrti i invaliditeta čak i u razvijenim zemljama. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća do danas u zemljama nižeg i srednjeg imovinskog statusa naglo je porastao unos masti, što se povezuje s razvojem srčanih bolesti. To stanovništvo brže stari te se povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti u starijoj dobi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo 80 posto današnjih kroničnih bolesti razvija se u zemljama nižeg i srednjeg imovinskog statusa. Opseg nezaraznih bolesti naročito je porastao u novim gospodarskim silama – Rusiji, Brazilu, Indiji, Kini i Južnoafričkoj Republici. Kronične bolesti uzrok su oko 85 posto smrtnih slučajeva u Kini, 81 posto u Rusiji, 75 posto u Brazilu te 53 posto u Indiji. Kronične su bolesti sve raširenije i u Južnoafričkoj Republici, gdje je HIV/AIDS glavni uzročnik smrti u odraslih osoba. Tih pet država predvodi svjetski porast bolesti kao što je dijabetes. Prema nedavnom istraživanju medicinskog časopisa Lancet, 138 milijuna oboljelih od dijabetesa, što je 40 posto ukupne populacije oboljele od te bolesti, živi u Kini i Indiji. Kina je lani po broju oboljelih pretekla Indiju. Prema riječima jednog epidemiologa, na svakog oboljelog od AIDS-a diljem svijeta tri su Kineza dijabetičara. Epidemija nezaraznih bolesti naštetih će razvoju. Istraživanja su već pokazala da porast oboljelih od kroničnih bolesti za 10 posto dovodi do smanjenja godišnjeg gospodarskog rasta za 0,5 posto.

U jednom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije stoji da Brazil, Kina, Indija i Rusija zbog kroničnih bolesti prema trenutnih izračunima zbirno gube preko 20 milijuna produktivnih godina rasta. Kao što kaže Harvey Fineberg, ravnatelj Instituta za medicinu, kronične bi bolesti u razdoblju od 2005. do 2015. godine Kinu, Indiju i Rusiju mogle stajati od 200 do 500 milijardi dolara državnih prihoda. Samo u Indiji kronične bolesti svake godine čak 40 milijuna ljudi gurnu ispod apsolutne granice siromaštva. Generalna skupština Ujedinjenih naroda u rujnu će se sastati povodom rasprave o nezaraznim bolestima, no nema naznaka da je došlo do promjene u sustavu prevencije i nadzora bolesti. Jedan viši dužnosnik vlade Sjedinjenih Američkih Država izjavio je da Washington nema namjeru mijenjati trenutne Milenijske ciljeve razvoja, koji uključuju i predanost smanjenju zaraznih bolesti. Usto, Zaklada Billa i Melinde Gates nije zainteresirana za preusmjerenje sredstava namijenjenih borbi protiv zaraznih bolesti. Zasad nijedna od novih gospodarskih sila nije najavila svoju nazočnost na sastanku UN-a. Tih bi pet zemalja trebalo uvesti snažniju kontrolu duhanskih proizvoda te poraditi na smanjenju drugih rizičnih čimbenika, naprimjer smanjenju potrošnje soli. Međutim, ondje već vlada dvostruka zdravstvena kriza: drastičan porast nezaraznih bolesti i nesnošljiv izazov zaraznih bolesti. Indija i Kina vodeće su po broju oboljelih od tuberkuloze. U suzbijanju zaraznih bolesti uglavnom se oslanjaju na specifične programe koje financiraju međunarodni donatori, zbog čega vlada ne uspijeva ojačati cjelokupni zdravstveni sustav, koji je nužan za suzbijanje epidemije kroničnih bolesti.

Sustavni programi javnog zdravstva jesu financijski zahtjevni, no cijena posustajanja u borbi protiv njih bit će još veća. Svim stanovnicima treba omogućiti pristupačno i kvalitetno liječenje, a to je nezaobilazan i financijski najprihvatljiviji pristup koji pet novih gospodarskih velesila mogu poduzeti u borbi protiv kroničnih bolesti. Iako ojačano domaće gospodarstvo može svima omogućiti pristup zdravstvenog skrbi, poboljšani sustavi zdravstva potaknuli bi domaću potražnju oslobođenjem dodatnih sredstava koja bi se inače uložila u podmirenje skupocjenih troškova liječenja. Brazil i Rusija ostvarili su značajan napredak u ostvarenju univerzalne zdravstvene skrbi, a Kina je ogromna sredstva uložila u razvoj univerzalne primarne zdravstvene skrbi do 2020. godine. Vlada Južnoafričke Republike nedavno je najavila prijedlog sustava univerzalne zdravstvene skrbi koji bi pokrenula u travnju sljedeće godine, a trenutno se sličan pothvat najavljuje i u Indiji. Vrijeme je da novih pet gospodarskih sila poboljšaju zdravstvenu skrb radi uspješnije borbe protiv nezaraznih bolesti. Trebale bi iskoristiti moć domaće biotehnologije i farmaceutske industrije te stvoriti partnerstvo za razvoj i proizvodnju povoljnih lijekova od kojih će stanovnici zemalja u razvoju imati stvarne koristi.

Yanzhong Huang viši je savjetnik za zdravstvo pri Vijeću za inozemne odnose te izvanredni profesor na Fakultetu diplomacije i međunarodnih odnosa John C. Whitehead na Sveučilištu Seton Hall.

Komentare šaljite na intelligence@nytimes.com