Početkom 2009. godine, Google je odlučio pokrenuti projekt za stvaranje boljih menadžera.“Projekt kisik” započeo je s analizom obrazaca o uspješnosti, anketom o suradnji i nominacijama za nagradu za najboljeg menadžera.

Usporedio je izraze, riječi, pohvale i pritužbe.Kasnije te iste godine, tim za analizu zaposlenika predstavio je popis uputa.Popis je prilično jednostavan:Budi dobar trener. Osnažuj svoj tim i ne bavi se detaljima.Izražavaj zanimanje za pojedinačne uspjehe članova tima i njihovu osobnu dobrobit.Ne budi mlakonja, budi produktivan i usmjeren na ostvarivanje rezultata.Budi dobar komunikator i slušaj svoj tim.Pomaži zaposlenicima u napredovanju u karijeri.Uvijek imaj jasnu viziju i strategiju za tim.Moraš posjedovati ključne tehničke vještine kako bi mogao savjetovati tim.“Moja prva reakcija bila je to je to?”, rekao nam je Laszlo Bock, potpredsjednik Googlea za “djelovanje s ljudima”, što na jeziku Googla znači ljudske potencijale.Bock i njegov tim rangirali su tih osam uputa po važnosti i upravo u tom dijelu njihov projekt postaje doista zanimljiv.Zaposlenici najviše cijene smirene šefove koji održavaju pojedinačne sastanke sa zaposlenicima, koji im pomažu postavljanjem pitanja umjesto diktiranjem odgovora te koji se istinski zanimaju za život i karijeru svojih zaposlenika.“Oduvijek smo smatrali da kao menadžer, posebice u strojarstvu i tehnici, moraš biti tehnički bolje potkovan od ljudi koji rade za tebe”, kaže Bock. “Ispada da je to apsolutno nevažno.”Sve veći broj kompanija pokušava primijeniti podatkovni pristup na nepredvidivi svijet međuljudskog djelovanja, a “Google je doista predvodnik na tom polju”, rekao je Todd Safferstone, izvršni direktor Vijeća za poslovno upravljanje pri Odboru za rukovoditelje.

On tvrdi da brojne kompanije usvajaju modele generičkog upravljanja koji osobama izlažu otprilike 20 stvari koje bi kao menadžeri trebali raditi bez da te osobine poredaju po važnosti. Dodaje da tvrtke često odbijaju takve modele jer nema dokaza da će oni nešto uspjeti promijeniti, a i zato što ne postavljaju važne prioritete na vrh ljestvice.“Većina tvrtki bolja je kad vas treba ponukati da budete sjajan rukovoditelj nego kad vam treba reći kako postati sjajan menadžer”, kaže Safferstone.“Projekt kisik” otpočeo je s nekim temeljnim pretpostavkama.Osobe napuštaju tvrtke iz jednog od sljedeća tri razloga ili određene kombinacije njih. Prvi razlog je taj da ne osjećaju povezanost s misijom tvrtke ili nemaju dojam da je njihov rad važan. Drugi je taj da zapravo ne vole i ne poštuju suradnike. Treći je da imaju užasnog šefa, a upravo ta varijabla označena je kao najvažnija.Google je otkrio da menadžeri izvršavaju veći učinak na uspješnost svojih zaposlenika i njihov stav prema poslu nego bilo koji drugi čimbenik.“Naši najbolji menadžeri imaju timove s boljim rezultatima, ti zaposlenici žele ostati u tvrtki i sretniji su – sve rade bolje”, objašnjava Bock.Tijekom “Projekta kisik”, statističari su iz raznih obrazaca o uspješnosti, anketa o suradnji i drugih izvješća sakupili preko 10.000 primjedbi o rukovoditeljima s obzirom na više od sto varijabli. Zatim su šifrirali komentare i dali se u potragu za obrascima koji se ponavljaju.Kad su na taj način dobili nekoliko teorija, razgovarali su s rukovoditeljima kako bi dobili dodatne podatke i dokaze koji podupiru njihove tvrdnje.

Posljednji korak bili su šifriranje i sinteza svih tih rezultata (preko 400 stranica bilješki s razgovora) te njihovo uvođenje u raznolike programe obuke.Kad je Google konačno sastavio popis, tvrtka je počela prema njemu obučavati svoje zaposlenike. To se brzo isplatilo, pa je 75 posto najgorih menadžera pokazalo “značajno poboljšanje”, kaže Bock.Mark Klenk, jedan od menadžera u Googleu, tvrdi da mu je ovaj projekt pomogao.“U biti se radi o tome da jasno kažete: U redu, shvaćam što želite postići, ali popričajmo o rezultatima jer nam je ovo cilj”.Kaže da se ljudima koje nadgleda to sviđa: “Zahvaljuju mi što sam jasan.”Naravno, istinski ispit ovog novog modela je hoće li dugoročno biti od pomoći.Bock kaže: “Ako sam ja menadžer i želim se poboljšati, želim više od svojih zaposlenika i želim da budu sretniji, dvije najvažnije stvari koje mogu učiniti jesu da im posvetim vremena i da budem dosljedan.”

Adam Bryant