Američki investitori koji plaćaju benzin 4 dolara po galonu možda bi trebali slijediti svoj novac: do dionica Srednjeg istoka. “Zaljevska regija je mjesto gdje možete pronaći ono što vam je potrebno kod tržišta u nastajanju – visok ekonomski rast, političku klimu povoljnu za poslovanje, potrošnju goleme infrastrukture i nagli rast konzumiranja”, tvrdi Mark Mobius, koji nadgleda oko 50 milijardi dolara u fondovima za tržišta u nastajanju za Franklin Templeton.

Mobiusa, koji je ulagao novac u Indiju i Kinu prije nego su postale moderne investicije, ovih dana ćete vjerojatnije naći kako kupuje vrijednosnice Zaljeva. Ekonomije bogate naftom poput Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Saudijske Arabije i Omana izolirane su od našeg ekonomskog usporavanja koji je prouzročila energija. “Ono što tržišta Srednjeg istoka imaju je kineska razina BDP rasta, iznadprosječni povrat na vrijednosnice veći od 20 posto i valute koje će se postepeno odvojiti od slabog američkog dolara,” izjavio je Jonathan Garner, upravitelj za tržišta u nastajanju pri Morgan Stanleyju u Londonu. Očekivanja od Srednjeg istoka nedavno su ponovno učvršćena kada je NYSE Euronext platio 250 milijuna dolara za kupnju 25 postotnog udjela u Katarovoj Doha burzi. Očito, Srednji istok je sinonim za političku nestabilnost i ovisi samo o jednoj robi, nafti, za čiju cijenu neki vjeruju da je dostigla vrhunac. Ali čak i s nižim cijenama nafte novac će se nastaviti slijevati u ove zemlje brzinom bez presedana. A nestabilnost, kao što su ponovo dokazali iranski raketni testovi prošlog tjedna, čini se, samo podiže cijenu nafte. Tijekom posljednjih šest godina zaljevske države sagradile su gotovo trilijun dolara financijskih rezervi koje mogu potrošiti u ne baš vjerojatnom slučaju kolapsa cijena.