Svaki petak poslijepodne tijekom ljeta promet zakrči ceste od Zagreba do autoputa koji vodi prema obali Jadrana. Gužve se uglavnom sastoje od modernih automobila, među kojima su i vrhunski modeli. U međuvremenu oni koji su ostali u glavnom gradu ispiju pića u kafićima i barovima.

Sve odaje dojam opuštenog, čvrstog blagostanja, toliko čvrstog da je posljednja epizoda svjetske financijske krize uglavnom zaobišla Hrvatsku. Doduše, na Zagrebačkoj burzi kapitalizacija je smanjena na pola tijekom posljednjih 12 mjeseci, dijelom kao posljedica rasprodaje diljem svijeta, dijelom zbog prethodnog pretjeranog lokalnog oduševljenja za investiranje. Ekonomski rast je također usporio, ali kuna, koja je u rujnu imala rekordno visok tečaj prema euru, pokazala se izuzetno izdržljivom zahvaljujući pažljivom upravljanju središnje banke. Alen Kovač, viši ekonomist Erste banke u Zagrebu, predviđa za sljedeću godinu tripostotni rast BNP-a, što je manje od prije predviđenih 3,8 posto, ali pokazuje da je lokalna valuta uglavnom “neosjetljiva” na globalne trendove. “Kuna se uglavnom se kreće u uskom rasponu od +/- 1,5 posto”. Ipak ekonomija nije baš toliko zdrava kako se čini i neki promatrači tvrde da je sadašnje blagostanje – koje je daleko od univerzalnog diljem zemlje – neodrživo bez reformi, piše u specijalnom izvješću Financial Timesa o Hrvatskoj.
(FT)