Kako nema odakle povećati plaće i mirovine, vlada je odlučila prisiliti trgovačke kuće na rezanje marže osnovnih prehrambenih proizvoda kako bi se uoči proljetnih parlamentarnih izbora smanjilo rasprostranjeno nezadovoljstvo stanovništva koje za prehranu odvaja polovicu mjesečne zarade. Tako bi se donekle zaustavio strmoglavi pad životnog standarda građana. Srbija s prosječnom maržom 23 posto je europski rekorder jer je ona šest puta veća od prosjeka. Vladinu mjeru podržala je Nacionalna organizacija potrošača Srbije. Početkom jeseni vlada je ograničila cijene na 0,42 eurocenta za pola kilograma kruha.

Najveći trgovački lanci u vlasništvu stranih kompanija, belgijskog Delhaizea, ljubljanskog Mercatora i zagrebačkoga koncerna Agrokor, naslijedili su takvo stanje na maloprodajnom tržištu, nastalo u vrijeme monopola kompanije Delta Miroslava Miškovića. U razgovoru s Dušanom Petrovićem, srpskim ministrom trgovine, pravdali su se kako ni s postojećim maržama ne mogu ostvarivati dobit veću od jedan posto u ukupnom godišnjem prihodu. Zato su se protivili najavljenoj vladinoj mjere koja će biti primijenjena jer je sadašnjoj vladajućoj garnituri najvažnije da na izborima sačuva vladajuću poziciju.

Prema vladinoj odluci marža na glavne prehrambene proizvode, poput ulja, mesa, šećera i mlijeka ne može biti veća od 10 posto. Taj se vladin potez u stručnim krugovima različito doživljava. Jedni ga smatraju opravdanim s objašnjenjem kako trgovačke kuće zbog odsustva konkurencije na maloprodajnom tržištu izlažu potrošače visokim troškovima. S druge strane Miroslav Prokopijević iz Centra za slobodno tržište administrativni potez vlade smatra pogrešnim, zalažući se za stvaranje veće konkurencije među trgovcima, što bi dovelo do pada marži. S njime se slaže i ekonomist Aleksandar Stevanović, uz napomenu kako bi administrativno ograničavanje poslovanja na tržištu moglo dovesti do nestašica jer bi trgovci mogli prestati prodavati robu na kojoj ne ostvaruju zaradu.