Najgori scenarij za svaku tvrtku, proglašenje bankrota, prošle je godine porastao u većini članica Europske unije. Zabrinjavajuće je što Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke, tek očekuje val stečaja u Hrvatskoj, i to ulaskom u EU. Rast broja tvrtki koje nisu sposobne plaćati svoje obveze osjetila je i najveća europska ekonomija. Prema podacima njemačkog saveznog statističkog ureda, lani je 32.687 tvrtki proglasilo bankrot. Što je 11,6 posto više nego godinu prije i blizu rekordu iz 2003. kada je bankrotiralo više od 39.000 njemačkih tvrtki, a što je najveći broj u cijelom poslijeratnom razdoblju.

Gubitak tržišta
Recesija je danak uzela i u ostalim dijelovima Europe, a posebno je pogodila brzorastuće ekonomije u novim članicama EU. U Rumunjskoj je u prvom tromjesečju prošle godine zabilježen rast broja bankrota od 58 posto, dok je u Litvi već 2008. zabilježeno 53 posto više zatvorenih tvrtki nego godinu prije. U Letonij je između siječnja i lipnja 2009. zabilježeno 408 bankrotiranih tvrtki nasuprot 220 objavljenih bankrota u istom razdoblju 2008. godine. Mađarsko je gospodarstvo osjetilo 30 posto više likvidiranih tvrtki u prvih šest mjeseci 2009. nego godinu prije, a u Bugarskoj se u istom razdoblju broj insolventnih tvrtki udvostručio. Zanimljivo je da je val bankrota posebno snažno pogodio Dansku koja je u prvoj polovici 2009. zabilježila 85 posto više bankrotiranih tvrtki nego 2008. kada je zabilježen rekordno visok broj proglašenih bankrota.No dok većina europskih država broji na desetke tisuća propalih tvrtki, na Malti je u prvih šest mjeseci propala tek jedna tvrtka, i to podružnica britanske tvrtke Fraser Eagle. Propašću te tvrtke ugašeno je 60 radnih mjesta. Prema mišljenju Europske zaklade za poboljšanje uvjeta života i rada, glavni razlozi bankrota europskih tvrtki mogu se podijeliti na unutrašnje i vanjske faktore. Glavni unutrašnji razlozi se u prezaduženosti i neefikasnim strategijama tržišnog natjecanja. Što se tiče vanjskih faktora, brojne europskih tvrtke pogođene su padom potražnje za njihovim proizvodima ili uslugama. Tvrtke su se suočile i s rastom troškova poslovanja i ograničenjem kreditiranja. Ne treba zanemariti ni domino-efekt gdje je bankrot jedne tvrtke bio povod za bankrot druge.

Crne prognoze
Zdeslava Šantića ne iznenađuje velik broj bankrotiranih tvrtki u novim članicama EU jer oslikava makroekonomska kretanja. “Istočne članice u najvećoj su mjeri bile pogođene krizom, a u baltičkim državama zabilježen je i 15-postotni pad BDP-a. Valja naglasiti i ugroženu stabilnost financijskog sustava u tim državama. Tvrtke u novim članicama EU moraju mnogo više investirati nego on u starim članicama. Kapital je sve skuplji, što povećava njihov financijski trošak”, pojašnjava Šantić. Smatra da Hrvatsku pojačani trend zatvaranja tvrtki tek očekuje. “Ulazak u EU tražit će restrukturiranje gospodarstva. Broj stečajeva mogao bi rasti ako ne dođe do poticajnih Vladinih mjera za lakše otvaranje novih radnih mjesta”, smatra Šantić.

Rekorderi

Belgija prednjači
Neslavno prvo mjesto brojem bankrota drži Belgija u kojoj je, prema podacima Europske zaklade za poboljšanje uvjeta življenja i rada, broj bankrota u prva četiri mjeseca prošle godine skočio za nevjerojatnih 239 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije.

Slom tržišta nekretnina
U Španjolskoj je između prve polovine 2008. godine i istog razdoblja prošle godine broj bankrotiranih tvrtki skočio za 167 posto. Puknuće španjolskog nekretninskog balona potvrđuje i podatak kako četvrtina bankrotiranih tvrtki dolazi iz građevinskog sektora, a gotovo 20 posto čine agencije za prodaju nekretnina.