Rusija je u srijedu najavila promjenu politike kojom se bori s financijskom krizom, dajući do znanja da će prijeći sa spašavanja pojedinačnih kompanija na podržavanje ekonomije kroz bankarski sektor.

Moskva usto planira golemo rezanje proračuna u pokušaju ograničavanja svojeg fiskalnog deficita, odbijajući popustiti pritisku da slijedi primjer Amerike i drugih zapadnih zemalja, pri čemu će pokušati stimulirati ekonomiju velikim povećanjem javnog kreditiranja. Prijedlog daje naslutiti da Moskva gubi nadu da može uspješno izbjeći krizu javnom potrošnjom i umjesto toga se priprema za recesiju koja bi mogla biti dugačka. Osim toga planovi daju naslutiti da vlast ne popušta zahtjevima javnosti za brzopotezno rješenje i spremna je oduprijeti se pritiscima za davanje novca oligarsima kojima nedostaje gotovine. Vijesti su objavljene usred pada ekonomskog povjerenja u Rusiji i istočnoj Europi, dok agencija za rejting Fitch smanjuje rejting ruskog duga, Međunarodni monetarni fond upozorava na ozbiljne poteškoće u Ukrajini, a vrijednosti valuta padaju od Poljske do Kazakhstana. Ruske planove za promjenu politike otkrio je Igor Shuvalov, prvi pomoćnik premijera, koji je izjavio da je vlada namjerno odlučila dopustiti da u 2009. rast bruto društvenog proizvoda padne na nulu ili ispod nje kako bi se stabilizirala ekonomija i održale rezerve u stranim valutama. Moskva je odbacila savjete ekonomista koji su predložili korištenje rezervi da bi se financirao deficit proračuna u iznosu od 10 posto bruto društvenog proizvoda kako bi se poticao rast, rekao je Shuvalov investitorima na sastanku održanom u Moskvi iza zatvorenih vrata. Prema informacijama dobivenima od osoba koje su bile nazočne, pomoćnik premijera je također rekao da će država investirati “nekoliko postotnih bodova BDP-a” u osnaživanje bankarskog sektora, što će značiti pokrivanje “mogućih budućih gubitaka” i nadgledanje plana konsolidacije, koji će broj banaka smanjiti sa 1100 na 500. Neovisno o tome ministar financija Aleksej Kudrin je za posjeta Londonu potvrdio da se država priprema uliti 40 milijardi dolara kapitala u banke pod uvjetom da novac bude usmjeren u stvarnu ekonomiju. To bi slijedilo prošlogodišnji paket drugorazrednih kredita vrijedan 960 milijardi rublji. Shuvalov je jasno dao do znanja da će neke ključne industrijske kompanije i dalje imati prioritet, a među njima će najvažniji biti proizvođači oružja i vojne opreme, plinski monopolist Gazprom, proizvođači električne energije i državne željeznice. To je puno konkretniji cilj od prethodno objavljene liste 295 industrijskih kompanija koje su procijenjene kao vrijedne dobivanja financijskih potpora.