Bugarska je dobila sve dozvole za izgradnju druge nuklearne elektrane i već sutra može početi izgradnju, no sada traži europski investitori. Bugarski ministar gospodarstva, energetike i turizma Trajčko Trajkov naglasio je na okruglom stolu u Sofiji, koji je posvećen atomskoj energiji, da nuklearna energetika ima budućnost u Bugarskoj.

“Očekuje se u 2030. godini da se pojave na tržištu reaktori četvrte generacije”, rekao je Trajkov i dodao da je to dokaz da će neki današnji nedostaci u atomskoj energetici biti otklonjeni u budućnosti. Analitičari Pillsberry & Wolf Nuclear grupe objavili su statistiku prema kojoj 31 država u svojim nuklearkama sa 436 reaktora proizvodi 15 posto ukupne električne energije u svetu, odnosno 372 gigavata, a trenutačnno gradi 48 nuklernih reaktora u 15 država, ukupne jačine 42 gigavata. Istodobno više od 30 država razmišlja o novim nuklearnim programima, a postoje i planovi za izgradnju više od sto reaktora, i to najvećim dijelom u Aziji. U Kini se trenutno gradi 20 reaktora i ta zemlja namjerava do 2020. godine učetvorostručiti nuklearne potencijale, rečeno je na skupu. Južna Koreja gradi šest reaktora i vlasti planiraju do 2016. godine u ekploataciju pustiti reaktora te postati globalni igrač u toj industriji. Proširenje nuklearnih programa aktaulno je i u Rusiji, SAD-u i mnogim drugim europskim državama. Za SAD-e se očekuje da do 2020. godine u rad bude pušteno četiri do osam novih reaktora. Francuska gradi još dva rekatora, zemlje istočne Europe žele proširenje nuklearnog programa, a neke koje zasad nisu nuklearne, poput Poljske, vrše istraživanja na primjerni nuklearne energije. Zanimanje za proširenje nuklearnih programa postoji zbog toga što je atomska energija vrlo efiksana tehnologija s malim količinama otpada. Ako jedna centrala proizvodi 1000 megavata, ona treba 2000 vagona ugljena ili 10 supertankera nafte, a ako je gorivo prirodni uran – onda je dovoljno 12 metara kubnih goriva. Bugarska već ima jednu nuklearnu elektranu i sprema se izgraditi još jednu. Nukelarka Kozloduj nalazi se na sjeveru zemlje, na Dunavu i sastoji se od šest rekatora. Četiri reaktora od 440 kilovata su, međutim, zatvorena iz sigurnosnih razloga neposredno prije ulaska Bugarske u Evropsku Uniju. Peti i šesti rekator, snage tisuću kilovata, novije ruske proizvodnje, i dalje rade normalno. Bugarska je zbog problema sa električnom energijom donijela odluku o izgradnji druge nuklearne elektrane Belene čiju je izgradnju dobila ruska kompanija Atomstrojeksport. Izgradnja, međutim, još nije počela jer nisu osigurana financijska sredstva. Rusi su ponudili kredit od dvije milijarde eura bez državnih jamstava, a prema proračunu, izgradnja druge nuklearke stajal bi oko četiri milijarde eura.