Državni investicijski fond iz Abu Dhabija ADIA zainteresiran je za kupnju velikog udjela u njemačkom automobilskom proizvođaču Daimleru. Kako javlja njemački list Focus, pozivajući se na izvore bliske upravi njemačke autotvrtke, predsjednik uprave Daimlera Dieter Zetsche nije krio zadovoljstvo zbog toga planom budući da oko njegove tvrtke kruže private equty ulagači zbog male cijene dionice i nedostatka velikih dioničara.

ADIA, inače najveći državni investicijski fond na svijetu čija se vrijednost imovine procjenjuje na oko 875 milijardi dolara, prema pisanju toga njemačkoga lista zainteresiran je za kupnju većeg udjela u njemačkoj kompaniji. Focus nadalje prenosi da su Daimlerovi čelnici započeli razgovore s ADIA-om, koja je u američku investicijsku Citigroup uložila 7,5 milijardi dolara, te da Kuvajt, jedini veći dioničar njemačke autotvrtke s udjelom od 7,6 posto (na kraju prošle godine imao je 7,2-postotni udio u Daimleru), također planira povećati vlasništvo u tom proizvođaču komercijalnih vozila broj jedan na svijetu. Inače, sukladno njemačkim zakonima za trgovinu vrijednosnim papirima, dioničari su dužni otkriti veličinu vlasničkog udjela u izlistanim kompanijama kada prijeđu određeni postotak, uključujući tri, pet i deset posto. Njemački autoproizvođač Daimler neto dobit prošle godine je povećao na gotovo 4 milijarde eura nakon 3,8 milijardi eura koliko je iznosila za 2006. godinu, a prihode je u odnosu na 99,2 milijarde u pretprošloj godini lani povećao na 99,4 milijarde eura.

Daimler je zadržao 19,9 posto dionica Chryslera nakon što je prošle godine prodao 80,1-postotni vlasnički udio tog neprofitabilnog autoproizvođača američkom investicijskom fondu Cerberus Capital Managementu. Uprava Daimlera dugo vremena je tražila način da zaustavi pad prodaje američkog Chryslera, pribjegavajući kresanju broja radnih mjesta, no pretprošle je godine na tržištu SAD-a Chrysler s trećeg pao na četvrto mjesto. Daimler se na prodaju Chryslera odlučio nakon što je ta autodivizija pretprošle godine bilježila pola milijarde eura gubitaka te izgubila tržišni udio u korist japanske Toyote zbog oslanjanja na stagnirajuće sjevernoameričko tržište. Daimlerovo združivanje s Chryslerom prije deset godina, vrijedno 36 milijardi dolara, kako smo već pisali, bilo je jedno od najambicioznijih transatlantskih preuzimanja. Tadašnji prvi čovjek Daimlera Jürgen Schrempp vjerovao je da će spajanje dvije autokompanije, koje je bilo predstavljeno kao ujedinjenje dvaju jednakih autoproizvođača, iako je Daimler držao većinski udio, prerasti u najveću svjetsku automobilsku grupu. No američka automobilska industrija je zapala u nezapamćenu krizu, a sve snažnija konkurencija azijskih proizvođača, predvođenih japanskom Toyotom zadala je Amerikancima snažan udarac na njihovom matičnom tržištu koje je do unazad nekoliko godina bilo rezervirano isključivo za “detroitski trolist”, General Motors, DaimlerChrysler i Ford. S Fordom i GM-om, Chrysler se združenim snagama već tri desetljeća bori protiv najezde jeftinije konkurencije azijskih rivala Toyote, Honde i Hyundaija.