Nakon što je Kongres usvojio zdravstvenu reformu bit će osigurano više Amerikanaca. No, to ne znači i da će im liječnički tretmani biti jeftiniji. Zbog još uvijek skupih zdravstvenih usluga mnogi Amerikanci odlučuju jednokratne operacije ili druge zahvate obaviti u inozemstvu. Prije nekoliko godina, John Freeman učinio je jedan riskantan potez.

Ovaj umirovljeni računalni analitičar odustao je od svog zdravstvenog osiguranja jer su mu visoka mjesečna plaćanja i odbitak počeli ugrožavati mirovinsku ušteđevinu. Nadao se da mu neće trebati ozbiljnija zdravstvena skrb prije nego što navrši 65 godina i ispuni uvjete za vladin program zdravstvenog osiguranja za umirovljenike, znan kao Medicare. Međutim, doživio je infarkt. Rečeno mu je da bi ga operacija u Renou u Nevadi stajala gotovo 120.000 dolara. Freeman kaže da je imao dva izbora: iscrpsti svu svoju ušteđevinu ili umrijeti. “Mislio sam da će mi američki zdravstveni sustav oduzeti sve što sam uspio uštedjeti za života i tako upropastiti svaku nadu za ugodnu mirovinu nakon opearacije”. Stoga je odlučio učiniti ono što stotine tisuća Amerikanaca radi svake godine – obaviti operaciju u inozemstvu. Freeman se odlučio na operaciju u bolnici u predgrađu Istambula u Turskoj. Cijena: 18.000 dolara, uključujući sve osim zrakoplovne karte. Priznajući da je zdravstveni turizam rastuća industrija zbog nižih medicinskih troškova u inozemstvu, i Američka medicinska udruga i Američki koledž kirurga dali su izjave koje ohrabruju pacijente da se odluče na liječenje koje im najbolje odgovara. No, obje organizacije pritom upozoravaju pacijente da odaberu liječnike i kirurge s certifikatom u zdravstvenim ustanovama koje su zadovoljile visoke standarde usluga. Amerikanci su 80-ih i 90-ih išli u inozemstvo na plastične operacije. Danas uobičajene zdravstvene procedure koje se obavljaju izvan zemlje uključuju srčane operacije, umjetne kukove, presađivanje jetre i stomatološke tretmane. Ipak, potencijalni pacijenti moraju biti u dobroj tjelesnoj formi da bi mogli putovati, a i troškovi puta trebali bi biti isplativi, daljnje kontrole predvidive i relativno kratke, a boravak u inozemstvu ne bi smio biti predug.Uvidjevši mogućnost povećavanja zdravstvenog turizma, mnoga američka zdravstvena osiguranja počela su uvoditi pilot programe kojima se pokriva osiguranje u inozemstvu. Ukoliko osiguranik ondje može dobiti kvalitetnu, a jeftiniju zdravstvenu njegu, osiguravajuće tvrtke računaju da bi im trebale isplatiti i manju nadoknadu. Stručnjaci očekuju eksponencijalni porast broja “zdravstvenih putnika”, uz sve više cijene medicinske skrbi u domovini, koje primoravaju sve brojnije Amerikance da potraže zdravstvene usluge u inozemstvu.