Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Amerika deseterostruko povećala izvoz u Iran

Autor: Dario Kuntić
09. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

SAD je od 2001. do kraja 2007. u Iran izvezao robu vrijednu 546 milijuna dolara

Američki izvoz u Iran je za vrijeme mandata predsjednika Georgea Busha porastao više nego deset puta. Unatoč sankcijama koje je Washington uveo Teheranu prije gotovo 30 godina, Sjedinjene su Države od 2001. do kraja prošle godine u Iran izvezle robu vrijednu 546 milijuna dolara. Samo prošle godine taj se iznos kretao oko 146 milijuna dolara, za razliku od 2001. kada je izvoz robe iz SAD-a u Iran iznosio 8,3 milijuna dolara.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prema analizi koju je proveo The Associated Press, a obuhvaća podatke američkog ministarstva trgovine u proteklih sedam godina, najveći dio američkog izvoza u Iran otpao je na cigarete, dok su lijekovi zauzeli drugo, a kukuruz treće mjesto. No, ono što je najkontroverznije u cijeloj priči jest da je SAD u zemlju koju je Bush svrstao u “osovinu zla” izvozili i oružje. Amerika je od 2001. u Iran izvezla cigarete vrijedne najmanje 158 milijuna dolara, seruma i cjepiva vrijednih 73 milijuna, kukuruza vrijednog 68 milijuna, sode ili sulfata za 64 milijuna, soje za 43 milijuna, medicinske opreme za 27 milijuna, vitamina za 18 milijuna, bikova sjemena za 12,6 milijuna te biljnog sjemena za 12 milijuna dolara. Upitan za deseterostruko povećanje američkog izvoza u Iran, direktor Odjela za kontrolu strane imovine pri američkom ministarstvu financija Adam Zubin rekao je kako su sankcije usmjerene protiv režima, a ne protiv ljudi. Prema američkim sankcijama, zemlja Iranu može prodavati poljoprivredne i medicinske proizvode te još neke kategorije proizvoda. Američka vlada prati izvoz robe u Iran kontrolirajući podatke o pošiljkama, no postoji sumnja da su se u nekim slučajevima pojavljivale rupe, kao primjerice u izvozu oružja. Djelomični cilj sankcija uvedenih Teheranu nakon islamske revolucije 1979. godine bio je sprječavanje izgradnje iranskih vojnih kapaciteta, no otkriveni podaci su pokazali kako je u tu zemlju iz SAD-a u proteklih sedam godina izvezeno oružja u vrijednosti od 148.000 dolara. Otkriveno je da je SAD 2004. godine izvezao pješačkog naoružanja vrijednog 106.635 dolara te njihovih dijelova vrijednih 8760 dolara. U Iran su također poslani i dijelovi zrakoplova potrebni za slijetanje i polijetanje, koji su nužni za njihovo polijetanje s nosača zrakoplova iako Iran, koliko je poznato, ne posjeduje takav tip plovila. Iako iznosi vezani uz vojnu opremu izgledaju mizerni, ona se nekad može nabaviti vrlo jeftino u odnosu na iznose koje je platio Pentagon. Prošle su godine američki savezni agenti otkrili i zaustavili prodaju četiri vojna zrakoplova F-14 koje je jedan vojni dužnosnik namjeravao prodati domaćim kupcima za između 2000 i 4000 dolara. Stvarna cijena takvog tipa zrakoplova inače se kreće oko 38 mil. dolara. Zubin je rekao kako je malo vjerojatno da se prodaja vojne opreme Iranu uopće dogodila, ali da vlada provjerava te podatke. Dodao je kako je slanje pošiljaka podložno pogreškama, kao što je netočno upisivanje kodova proizvoda ili moguće pogrešno upisivanje imena zemlje, primjerice “Iran” umjesto “Irak”.

Američki izvoz u Iran je za vrijeme mandata predsjednika Georgea Busha porastao više nego deset puta. Unatoč sankcijama koje je Washington uveo Teheranu prije gotovo 30 godina, Sjedinjene su Države od 2001. do kraja prošle godine u Iran izvezle robu vrijednu 546 milijuna dolara. Samo prošle godine taj se iznos kretao oko 146 milijuna dolara, za razliku od 2001. kada je izvoz robe iz SAD-a u Iran iznosio 8,3 milijuna dolara.

Prema analizi koju je proveo The Associated Press, a obuhvaća podatke američkog ministarstva trgovine u proteklih sedam godina, najveći dio američkog izvoza u Iran otpao je na cigarete, dok su lijekovi zauzeli drugo, a kukuruz treće mjesto. No, ono što je najkontroverznije u cijeloj priči jest da je SAD u zemlju koju je Bush svrstao u “osovinu zla” izvozili i oružje. Amerika je od 2001. u Iran izvezla cigarete vrijedne najmanje 158 milijuna dolara, seruma i cjepiva vrijednih 73 milijuna, kukuruza vrijednog 68 milijuna, sode ili sulfata za 64 milijuna, soje za 43 milijuna, medicinske opreme za 27 milijuna, vitamina za 18 milijuna, bikova sjemena za 12,6 milijuna te biljnog sjemena za 12 milijuna dolara. Upitan za deseterostruko povećanje američkog izvoza u Iran, direktor Odjela za kontrolu strane imovine pri američkom ministarstvu financija Adam Zubin rekao je kako su sankcije usmjerene protiv režima, a ne protiv ljudi. Prema američkim sankcijama, zemlja Iranu može prodavati poljoprivredne i medicinske proizvode te još neke kategorije proizvoda. Američka vlada prati izvoz robe u Iran kontrolirajući podatke o pošiljkama, no postoji sumnja da su se u nekim slučajevima pojavljivale rupe, kao primjerice u izvozu oružja. Djelomični cilj sankcija uvedenih Teheranu nakon islamske revolucije 1979. godine bio je sprječavanje izgradnje iranskih vojnih kapaciteta, no otkriveni podaci su pokazali kako je u tu zemlju iz SAD-a u proteklih sedam godina izvezeno oružja u vrijednosti od 148.000 dolara. Otkriveno je da je SAD 2004. godine izvezao pješačkog naoružanja vrijednog 106.635 dolara te njihovih dijelova vrijednih 8760 dolara. U Iran su također poslani i dijelovi zrakoplova potrebni za slijetanje i polijetanje, koji su nužni za njihovo polijetanje s nosača zrakoplova iako Iran, koliko je poznato, ne posjeduje takav tip plovila. Iako iznosi vezani uz vojnu opremu izgledaju mizerni, ona se nekad može nabaviti vrlo jeftino u odnosu na iznose koje je platio Pentagon. Prošle su godine američki savezni agenti otkrili i zaustavili prodaju četiri vojna zrakoplova F-14 koje je jedan vojni dužnosnik namjeravao prodati domaćim kupcima za između 2000 i 4000 dolara. Stvarna cijena takvog tipa zrakoplova inače se kreće oko 38 mil. dolara. Zubin je rekao kako je malo vjerojatno da se prodaja vojne opreme Iranu uopće dogodila, ali da vlada provjerava te podatke. Dodao je kako je slanje pošiljaka podložno pogreškama, kao što je netočno upisivanje kodova proizvoda ili moguće pogrešno upisivanje imena zemlje, primjerice “Iran” umjesto “Irak”.




Autor: Dario Kuntić
09. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close