Massachusetts Institute of Technology (MIT) prethodnik je pokreta u koji je uključena tek šačica američkih sveučilišta koja blisko surađuje s ulagačima kako bi osigurala ostvarivanje obećavajućih ideja akademika, to jest njihovu primjenu u poslovnom svijetu.
Kroz Deshpande centar za tehnološke inovacije, dio MIT-a koji financiraju privatni ulagači, sveučilište gradi akademicima most do poslovnog svijeta. Na prvi pogled takvi centri izgledaju kao akademske verzije poslovnih inkubatora. No sveučilišta se sada uključuju u mnogo ranijoj fazi nego tipični inkubatori. Sveučilišta ne nude financijsku pomoć tvrtkama koje već imaju gotov proizvod i zaposlenike kao što to čine inkubatori, već njeguju obećavajuće zamisli svog osoblja i zatim pokušavaju pronaći ulagače zainteresirane za istraživanje komercijalne održivosti te ideje. U akademskom žargonu takva sjedišta za spajanje znana su kao “centri za dokaz ideje” i tek su jedan od mnogobrojnih novih pristupa komercijalizaciji sveučilišnog istraživanja na učinkovitiji i svrsishodniji način te sprečavanja smrti dobrih ideja na podu laboratorija. Prvi takav centar za dokaz ideje, William J. von Liebig Center, osnovan je 2001. godine na kalifornijskom sveučilištu u San Diegu. Centar je pripomogao uspostavljanju 26 tvrtki koje su zajedno otvorile 180 radnih mjesta i privukle više od 87 milijuna dolara ulaganja. Neke od tih tvrti su Mushroom Networks, koja razvija internetsku videotehnologiju, i Biological Dynamics koja proizvodi dijagnostičke uređaje za rano otkrivanje raka. “Brojne sjajne ideje zapnu u laboratoriju jer znanstvenici nemaju pristup onoj vrsti ekosustava koji nude Deshpande i ostali slični centri”, kaže Amy Salzhauer, osnivačica investicijske tvrtke Ignition Ventures smještene u Bostonu i New Yorku koja sa znanstvenicima surađuje na osnivanju kompanija. “Ovo je jedan način kako bolje iskoristiti te ideje.” Salzhauer kaže da trošak određivanja ima li ideja prodajni potencijal, bez troškova tehnologije, ulagače stoji oko 250.000 dolara. Douglas P. Hart, profesor mehaničkog strojarstva na MIT-u, razvio je oralni skener koji je rezultirao osnutkom nove tvrtke koja je 2006. prodana za 95 milijuna dolara. Sada je profesor Hart razvio i 3D skener za koji se nada da će potaknuti novu generaciju slušalica i slušnih aparata. “Ja nemam pojma o tome kako se to radi”, priznaje profesor Hart. “Ljudi iz centra Deshpande vodili su me korak po korak kroz proceduru.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu