Mark Zuckerberg, izvršni direktor Mete, ponovno je usredištu pozornosti a ovoga puta kontroverze je izazvalo njegovo pismo američkom Kongresu u kojem je izrazio žaljenje jer je podlegao pritiscima Bidenove administracije tijekom pandemije COVID-19. Zuckerberg je naveo da su visoki dužnosnici, uključujući i one iz Bijele kuće, kontinuirano radili pritisak na Metu da ukloni određeni sadržaj na platformama poput Facebooka i Instagrama, što uključuje i objave povezane s pandemijom, pa čak i humor i satiru.

Promjena politika

U svom pismu upućenom Jimu Jordanu, predsjedniku Odbora za pravosuđe, Zuckerberg je istaknuo da je Meta, pod pritiskom Bidenove administracije, donosila odluke koje, kako danas priznaje, ne bi donijela s obzirom na nove informacije i retrospektivu. “Vladin pritisak bio je pogrešan”, izjavio je Zuckerberg, izrazivši žaljenje što kompanija tada nije bila glasnija u protivljenju tom utjecaju. Usto je dodao da će Meta u budućnosti biti spremna oduprijeti se sličnim pritiscima, naglašavajući da je kompanija promijenila svoje politike kako bi spriječila slične greške u budućnosti (BBC).

Zuckerbergova izjava dolazi u svjetlu dugogodišnje rasprave o ulozi društvenih medija u moderiranju sadržaja i njihovom utjecaju na javnu sferu. Kritičari Mete, posebno iz redova konzervativaca, optužuju platformu za pristranost i uklanjanje sadržaja koji su skloni konzervativnim stavovima. Jedan od najistaknutijih primjera bio je slučaj s laptopom Huntera Bidena, sina predsjednika Joea Bidena. Ova priča, koja se pojavila uoči predsjedničkih izbora 2020. godine, bila je privremeno cenzurirana na Facebooku nakon što je FBI upozorio na mogućnost ruske dezinformacijske kampanje (Tribune).

Iako se kasnije ispostavilo da izvještavanje nije bilo povezano s ruskom dezinformacijom, Zuckerberg je priznao da je odluka o smanjenju dosega priče bila pogrešna. “Promijenili smo naše politike i procese kako bismo osigurali da se to ne ponovi”, izjavio je Zuckerberg u svom pismu, prenosi portal News Drum.

Bijela kuća, s druge strane, brani svoje postupke tijekom pandemije, te tvrde da su poduzete mjere bile usmjerene na zaštitu javnog zdravlja i sigurnosti u vrijeme kada su dezinformacije mogla ugroziti živote. “Naša pozicija bila je jasna i konzistentna: vjerujemo da bi tehno kompanije i drugi privatni dionici trebali uzeti u obzir učinke svojih postupaka na američki narod, dok donose neovisne odluke o informacijama koje predstavljaju”, izjavili su iz Bijele kuće, prenosi BBC.

Zuckerbergova kritika nije se zaustavila samo na pandemiji i Hunteru Bidenu. On je također izrazio zabrinutost zbog percepcije javnosti o njegovoj ulozi u izborima 2020. godine, posebno u vezi s njegovom donacijom od 400 milijuna dolara putem inicijative Chan Zuckerberg. Ta sredstva su, prema njegovim riječima, bila namijenjena jačanju izborne infrastrukture u jeku pandemije, ali su naišla na kritike, posebno iz redova republikanaca, koji su tvrdili da su sredstva bila usmjerena u korist demokrata, piše Tribune.

Bez donacija političarima

Zuckerberg je u svom pismu izjavio da, unatoč analizama koje pokazuju suprotno, razumije zašto neki vjeruju da je njegov rad koristio jednoj strani više od druge. “Moj cilj je biti neutralan i ne igrati ulogu na ovaj ili onaj način – ili čak izgledati kao da igram ulogu,” rekao je Zuckerberg, dodajući da ne planira davati slične doprinose u budućnosti. Priznanje i kritika vlastitih odluka dolazi u trenutku kada se Meta suočava s pritiscima s različitih strana, uključujući zakonodavce i širu javnost, da preispita svoju ulogu u moderiranju sadržaja na svojim platformama. Dok neki pozdravljaju Zuckerbergov stav kao pobjedu slobode govora, drugi su skeptični i smatraju da su njegove riječi zakašnjele te da su u trenutku kada su učinjene počinile štete u javnom prostoru.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost