Senat Sveučilišta u Zagrebu odbacio je u cijelosti Nacrt Zakona o visokom obrazovanju koji je izradilo Ministarstvo znanosti, a prihvatio prijedlog koji je je izradilo Povjerenstvo Nacionalnoga vijeća za znanost, priopćeno je sa Sveučilišta u Zagrebu.

Senat je na izvanrednoj sjednici 22. ožujka raspravljao je o dvama nacrtima zakona u vezi reforme sustava znanosti i visokoga obrazovanja, nakon što su primjedbe, komentare i sugestije posebnom povjerenstvu dostavile 24 sastavnice Sveučilišta i druga tijela.

Okvir za javnu raspravu na Sveučilištu bio je postavljen šire od rasprave o nacrtu zakona koji je ponudilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja i odnosio se na cjelovitu reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja.

”S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje”, stajalo je u pozivu rektora Damira Borasa na javnu raspravu.

Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, koje je imenovalo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokoga obrazovanja.

Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta i izradilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kaže se u pozivu rektora i dodaje da je posebna vrijednost toga nacrta u cjelovitom pristupu.

Senat je odbacio i naknadnu inicijativu Ministarstva da Nacionalno vijeće za znanost donese novi Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja, jer ga smatra besmislenim u kontekstu odredbi Nacrta zakona, koji je izradilo isto to Ministarstvo i kojim je predviđeno ukidanje znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja, kaže se.