Čak i da emisije ugljikovog dioksida već danas počnemo drastično smanjivati, svjetsko gospodarstvo već se obvezalo na pad prihoda od 19 posto do 2050. godine zbog klimatskih promjena, otkriva studija objavljena u srijedu u znanstvenom časopisu Nature.

Štete od globalnog zagrijavanja šest puta su veće od troškova potrebnih da se porast temperature Zemljine površine ograniči na manje od dva stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, istaknuli su znanstvenici u istraživanju.

To je sukladno Pariškom sporazumu kojim se 2016. godine 197 zemalja obvezalo smanjiti rizike i posljedice klimatskih promjena.

Na temelju empirijskih podataka iz više od 1600 regija diljem svijeta u proteklih 40 godina, znanstvenici Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime (PIK) u studiji su procijenili buduće utjecaje promjena klimatskih uvjeta na ekonomski rast i njihovu postojanost, objavio je Phys.org.

Bilijunski gubici
“Snažna smanjenja prihoda predviđaju se za većinu regija, uključujući Sjevernu Ameriku i Europu, pri čemu će Južna Azija i Afrika biti najviše pogođene. To je uzrokovano utjecajem klimatskih promjena na različite aspekte relevantne za gospodarski rast poput poljoprivrednih prinosa, radne produktivnosti ili infrastrukture”, istaknuo je znanstvenik PIK-a i prvi autor studije Maximilian Kotz. Sveukupno, globalne godišnje štete uzrokovane zatopljenjem autori studije procjenjuju na 38 bilijuna dolara, s vjerojatnim rasponom od 19 do 59 bilijuna dolara do 2050. godine.

U procijenjene iznose, uračunali su porast temperature, promjene u količini oborina kao i temperaturne varijabilnosti, a uzimanje oluja i šumskih požara u obzir moglo bi ih dodatno uvećati.

“Naša analiza pokazuje da će klimatske promjene uzrokovati goleme ekonomske štete u sljedećih 25 godina u gotovo svim zemljama svijeta, uključujući i visokorazvijene zemlje poput Njemačke, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.

Moramo drastično i odmah smanjiti naše emisije stakleničkih plinova. Ne bude li tako, ekonomski gubici postat će čak i veći u drugoj polovici stoljeća i iznosit će do 60 posto u globalnom prosjeku do 2100. To jasno pokazuje da je zaštita naše klime mnogo jeftinija”, naglasila je PIK-ova znanstvenica i koautorica studije Leonie Wenz.

Do danas, globalne projekcije ekonomskih šteta uzrokovanih klimatskim promjenama obično su usredotočene na nacionalne utjecaje prosječnih godišnjih temperatura tijekom dugotrajnih razdoblja.

Nejednakost posljedica
Uključivanjem novih empirijskih nalaza o utjecaju klime na gospodarski rast u više od 1600 podnacionalnih regija diljem svijeta u proteklih 40 godina s fokusom na idućih 26 godina, autori studije mogli su preciznije procijeniti štete uzrokovane temperaturnim i oborinskim promjenama. Empirijske modele kombinirali su s najsuvremenijim klimatskim simulacijama (CMIP-6) i tako umanjili neizvjesnosti povezane s dugoročnim projekcijama.

“Istraživanje naglašava znatnu nejednakost klimatskih utjecaja. Štete nalazimo gotovo posvuda, ali zemlje u tropima najviše će trpjeti jer su već toplije. Daljnji porast temperature će tamo biti najštetniji. Zemlje koje su najmanje odgovorne za klimatske promjene, predviđa se, pretrpjet će 60 posto veći gubitak prihoda od zemalja s višim dohotkom i 40 posto veći od zemalja s višom emisijom stakleničkih plinova”, upozorio je PIK-ov znanstvenik i koautor studije Anders Levermann.

Također, zemlje u tom klimatskom području imaju najmanje resursa za prilagodbu klmatskim promjenama, dodao je.

“Strukturna promjena prema sustavu obnovljive energije potrebna je za našu sigurnost i uštedjet će nam novac. Ostajanje na putu na kojem smo trenutačno dovest će nas do katastrofalnih posljedica. Temperatura planeta može se stabilizirati samo ako prestanemo sagorijevati naftu, plin i ugljen”, zaključio je Levermann.