Osnivači stoje na balkonu njujorške burze, u rukama drže veliko zvono, kamere snimaju, investitori plješću – kompanija upravo izlazi na burzu. Desetljećima je IPO bio simbol uspjeha i potvrda da je startup prerastao u ozbiljnu kompaniju.

Ali danas se pravila igre mijenjaju. Mnogi od najvrjednijih tehnoloških igrača na tržištu, uopće ne žure prema burzi. Neki ostaju privatni deset ili petnaest godina, drugi kapital prikupljaju kroz venture fondove, privatne investitore ili sekundarna tržišta, dok treći koriste direktna uvrštenja, a sve više njih eksperimentira s potpuno novim modelima financiranja.

Drugim riječima – više ne morate zazvoniti da biste uspjeli. Možete jednostavno… floatati.

Hrvatski fintech koji je odabrao vlastiti put

Možda najbolji primjer da uspjeh više nema jednu formulu dolazi iz Hrvatske. Hrvoje Ćosić, suosnivač i direktor Aircasha, izgradio je prvi hrvatski fintech s licencom za elektronički novac koja vrijedi na području cijele Europske unije. Danas Aircash broji više od milijun i pol korisnika i nastavlja međunarodno širenje, potvrđujući da tehnološka kompanija može graditi ozbiljan europski biznis bez slijepog praćenja tradicionalnih obrazaca razvoja.

Posljednjih godina domaća startup scena sazrijeva, pojavljuju se novi fondovi rizičnog kapitala, a uspješne tehnološke kompanije pokazuju da rast više ne mora biti ograničen lokalnim tržištem. Sve više poduzetnika razmišlja globalno od prvog dana, čime se mijenja i pitanje financiranja. Ne razmišlja se više samo o kreditu ili jednom investitoru, nego o tome koji model kapitala najbolje odgovara fazi razvoja kompanije.

Fintech meets venture capital

Upravo će o toj promjeni na ovogodišnjem Tech.Weekendu powered by Telemach govoriti ljudi koji je svakodnevno proživljavaju. Božidar Pavlović jedan je od rijetkih koji je karijeru gradio s obje strane financijskog svijeta. Nakon više od dva desetljeća u bankarstvu odlučio je napraviti potez koji je, kako sam kaže, mnoge iznenadio – pridružio se fintech industriji, a danas kroz AYMO Ventures ulaže u domaće startupove i pomaže razvoju hrvatskog venture capital ekosustava.

S druge strane, Daniel De Franceschi dolazi iz potpuno drukčije perspektive. Nakon iskustva u Lazardu, gdje je radio na nekim od najvećih transakcija u industriji poluvodiča, umjetne inteligencije i softvera za globalne kompanije poput Intela, Googlea, IBM-a i Broadcoma, danas u Fundomu ulaže upravo u tehnologije koje će oblikovati sljedeće desetljeće.

Njegovo iskustvo pokazuje koliko su tržišta kapitala danas međunarodna i koliko investitori gledaju dalje od granica pojedine države.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

A što nakon kapitala? Kapital sam po sebi nije cilj, on je alat, a upravo o tome govori i karijera Ivana Roje. Nakon iskustva u Microsoftu danas vodi Aestus i Parru, tehnološke tvrtke koje razvijaju digitalna rješenja za poslovanje malih i srednjih poduzetnika. Njegova perspektiva podsjeća da svaka investicija, bez obzira dolazi li s burze ili od venture fonda, na kraju mora završiti u održivom poslovnom modelu i proizvodu koji rješava stvarni problem.

IPO – od cilja do opcije

Izlazak na burzu danas je skup, regulatorno zahtjevan i pod stalnim povećalom tržišta. Javne kompanije više ne odgovaraju samo svojim kupcima nego i tisućama dioničara, analitičara i fondova. Istodobno, privatnog kapitala nikada nije bilo više. Venture capital fondovi, private equity, sovereign wealth fondovi i institucionalni investitori spremni su financirati rast kompanija mnogo dulje nego prije. Startup koji je nekad morao izaći na burzu nakon pet ili šest godina danas može ostati privatan dvostruko dulje.

Burze nisu nestale, one i dalje predstavljaju važan mehanizam za rast kompanija i ulaganja građana, no uz klasični IPO danas postoje i druge mogućnosti. Venture fondovi ulažu sve veće iznose, a privatni kapital postaje dostupan i kompanijama koje još nisu spremne za javno tržište. Drugim riječima, financiranje više nije pravocrtna priča, već je postalo ekosustav.

Možda je zato pitanje iz naslova pomalo pogrešno. Ne radi se više o tome treba li zazvoniti na burzi ili ne. Pravo pitanje glasi: ,,Ako danas postoji deset različitih načina za financiranje rasta, kako odabrati onaj koji će kompaniji omogućiti najveću slobodu?” A oni koji će o tome razgovarati na Tech.Weekendu powered by Telemach nisu samo promatrači tih promjena – oni ih već godinama stvaraju.

Tech.Weekend powered by Telemach održat će se ovog rujna u Rovinju, a više informacija o programu i ulaznicama dostupno je na službenoj stranici festivala, kao i na službenim društvenim mrežama: Facebook, Instagram, TikTok i LinkedIn.