Pametni gradovi podrazumijevaju primjenu moderne tehnologije, ali preduvjet svega su sposobni ljudi u gradskim upravama koji takve projekte mogu osmisliti i voditi, rečeno je na okruglom stolu koji se u sklopu konferencije Pametni gradovi 2018. održao s prošlogodišnjim dobitnicima nagrada.

Tako je Karlovac lani dobio nagradu Pametna uprava za svoj projekt e-vijeće, a Snježana Turalija, karlovačka gradska pročelnica, ističe da im je to bio poticaj da još jače krenu u digitalizaciju.  "Nakon nagrade smo narednih šest mjeseci obavili nebrojeno razgovora, dogovora i anketa o digitalizaciji i modernizaciji. Shvatili smo da nemamo temeljni dokument za razvoj čitavog sustava Smart Cityja, strategiju, te smo prionuli tome", kaže Turalija.

Dodaje da su ove godine pokrenuli dva dodatna projekta. Prvi se odnosi na geografsko-informacijski centar za staru gradsku jezgru Karlovca, a drugi na registar projekata koji se vode u tom gradu.   

"Strateški dokument je pokazao da ako žele zbilja biti Pametna uprava, onda morate integrirati podatke i da oni budu transparentni i dostupni građanima. Problem je da mnogi gradovi nemaju dovoljno stručnih ljudi koji bi mogli na nekoj višoj razini baviti digitalizacijom koja bi bila umrežena i u službi građana. I javna uprava ima problem s radnom snagom, prije svega IT stručnjacima jer su tu plaće kudikamo veće u realnom sektoru te se teško netko odlučuje za manje novca raditi u javnoj upravi", ističe Turalija.

Grad Poreč je već dvije godine dobitnik nagrade za Pametni grad i to je uspjeh kojeg u Gradu žele dodatno iskoristiti da i iduće godine nadmaše rezultate od prošle dvije godine, kazala je Gordana Lalić, direktorica Parentiuma. "Poreč je grad koji je, možda malo hrabro rečeno, grad ispred svojeg vremena. On je u najvišoj razvojnoj kategoriji pa vrlo rijetko možemo dobiti bespovratna sredstva te moramo biti kreativni u razvoju projekta.

Grad bez azbesta je samo jedan od takvih projekta koji je modelom "batine i mrkve" omogućio da građani prepoznaju ovo kao nešto što je namijenjeno njihovoj dobrobiti uz subvencije grada", kazala je Lalić.  Dodaje da je veliki izazov upravljanja Porečem i u činjenici da taj grad zimi ima 17 tisuća stanovnika, a ljeti i više od 100 tisuća što zapravo znači da se tu iz istog proračuna upravlja s dva različita grada.

Dario Jembrek, pročelnik Koprivnice, predstavljao je taj grad koji, kako sam kaže, već pet godina razvija projekte Pametnog grada, a jedan od prvih je bila e-mobilnost dok je sada prioritet razvoj auto punionica. To se odnosi na male, ali učinkovite punionice vezane uz stupove gradske rasvjete kako bi građani mogli puniti svoje automobile na mjestima gdje ih parkiraju. Ove godine je krenula i promocija robotizacije kroz koprivničke škole.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost