Jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za intelektualno vlasništvo, Mladen Vukmir, koji je, između ostalog, o tim pitanjima savjetovao Svjetsku banku, Europsku komisiju i naš Državni zavod za intelektualno vlasništvo, nedavno je podigao dosta prašine u široj javnosti objavivši, kao glasnogovornik BSA, odnosno interesnog udruženja koje štiti prava proizvođača poslovnog softvera, nepravomoćnu sudsku presudu protiv direktora hrvatske IT tvrtke Formel. I dok taj prvi takav sudski spor u Hrvatskoj očekuje pravomoćni sudski epilog, pri čemu obje strane iznose brojne argumente u svoju korist, Poslovni dnevnik interesirali su gospodarski učinci i problemi domaće industrije temeljene na autorskim pravima.

Po vašem mišljenju, kako softverska piratizacija, te općenito industrija temeljena na intelektualnom vlasništvu utječu na hrvatsko gospodarstvo?
– Hrvatska je još u tranziciji kad govorimo o intelektualnom vlasništvu jer još nismo došli do trenutka kad nam je, primjerice, piratizacija softvera nešto što smatramo posve nedopuštenim. Zaboravljamo, naime, da se putem intelektualnog vlasništva stvara primjetan postotak društvene vrijednosti. Tako bi, prema IDC Studiji o gospodarskim učincima softverskog piratstva, smanjenjem stope softverskog piratstva za samo 10% Hrvatska do 2009. otvorila više od tisuću novih radnih mjesta u IT sektoru, te bi se nacionalnom gospodarstvu donijelo dodatnih 247 milijuna američkih dolara. Osim toga, prihodi nacionalne industrije povećali bi se za više od 150 milijuna američkih dolara, te bi se ostvarilo dodatnih 63 milijuna USD poreznih prihoda. Općenito, utjecaj intelektualnog vlasništva na gospodarstvo iznimno je velik, što potvrđuje Studija o ekonomskom doprinosu djelatnosti temeljenih na autorskom pravu u gospodarstvu Hrvatske koju je lani objavio Državni zavod za intelektualno vlasništvo, a iz koje je vidljivo da industrije koje svoje poslovanje temelje na autorskim pravima ostvaruju veći prihod u iznosu od 4,42% BDP-a od svih hotela i restorana koji ostvaruju 3,61 posto BDP-a.

Koji se hrvatski brendovi najviše krivotvore?
– Hrvatske tvrtke razvile su niz brendova koji su toliko snažni da ih kriminalci sve češće krivotvore. Primjerice, takav je problem ’90-ih imao Badel sa svojim Brendyjem. No zabilježeni su i slučajevi krivotvorene Vegete, Čokolina, Domaćice, soka Lero, paškog sira i Sanitara. Jedna domaća kompanija čak je procijenila da zbog krivotvorenja svojih proizvoda gubi 15-tak posto prihoda godišnje. Iako većina krivotvorene robe dolazi iz uvoza, bilo je slučajeva da su zaštićene robne marke krivotvorile tvrtke iz Hrvatske. Tako je jedan proizvođač cipela prije nekoliko godina nastavio proizvoditi tenisice renomiranog proizvođača nakon što mu je za to istekla licencija, a kad je s tom praksom prekinula tvrtka, nastavili su je njeni zaposlenici u kućnoj radinosti. Poznavali su tehnologiju proizvodnje pa su još neko vrijeme po tržištu kružile krivotvorene tenisice.

Koliko se u Hrvatskoj krivotvori robe?
– Za Hrvatsku nemam taj podatak, ali Europska komisija je lani procijenila da do devet posto godišnje trgovinske razmjene među zemljama članicama otpada na krivotvorenu robu što je vrtoglavih 300 milijardi eura.

Odakle dolazi većina krivotvorene robe?
– Iz uvoza, posebno Dalekog istoka, primjerice Kine, Tajlanda i Hong Konga, a Hrvatska i regija jugoistočne Europe postali su tranzitno područje za takvu robu. U posljednje vrijeme velika količina krivotvorene robe dolazi u hrvatske luke iz Kine, dok je odredište tih pošiljki često Bosna i Hercegovina, točnije tamošnje novoosnovane kineske tvrtke. Mnogo takve robe pokušava proći kroz velike hrvatske luke kao što su Rijeka i Ploče, ali domišljati kriminalci pokušavaju robu plasirati i putem manjih luka. Nedavno je bio jedan slučaj u Gruškoj luci u Dubrovniku, koja uopće nije poznata kao trgovačka već turistička luka. Uistinu velikih i dobro organiziranih pokušaja krivotvorenja bilo je u susjednim zemljama. U Srbiji je prije nekoliko godina otkrivena tvornica CD-a iza koje je stajao organizirani kriminal umrežen na globalnoj razini. Riječ je bila o iznimno skupom i tehnološki naprednom projektu. Nije, naime, neobično da krivotvoritelji imaju napredniju tehnologiju od originalnih proizvođača budući da neprekidno moraju mijenjati proizvodnju kako se zaštita robe kontinuirano poboljšava. Drugo područje u kojem je bilo dosta slučajeva krivotvorenja je BiH, ali tamo se kao i u Srbiji stanje znatno poboljšava. Kriminalci se sada sele dalje prema istoku. Nisu više ni u Bugarskoj, ni u Ukrajini, već svoju proizvodnju sele dalje prema bivšim sovjetskim republikama.

Koliko je efikasna borba protiv piratstva i krivotvorenja u Hrvatskoj i regiji?
– Hrvatska je napravila veliki napredak u tom području, nismo imali većih primjera proizvodnje krivotvorenja robe, a čak je stopa softverskog piratstva znatno pala. Iako je ostatak regije po mnogim pokazateljima nestabilniji od Hrvatske, u području zaštite intelektualnog prava velike korake naprijed učinile su i Srbija i Bosna i Hercegovina. Glavni problem u daljnjem napretku je taj što je riječ o relativno novoj grani prava s kojim bi mogla biti bolje upoznata šira javnost.

U procesu pristupanja EU mnoge će strane tvrtke doći u Hrvatsku. Imaju li domaće tvrtke razloga za brigu kada je riječ o imenima njihovih proizvoda?
– Iako je bilo slučajeva da su neke strane tvrtke ishodile zabranu korištenja svojih zaštićenih imena, jednako je tako bilo i slučajeva u kojima su pobjedu izvojevale domaće tvrtke. Načelno, pri registraciji je obveza vlasnika tvrtke da provjeri postoji li u Hrvatskoj i svijetu neka poznata tvrtka istog imena. Iako je pravo u tom dijelu složeno, uvriježena je praksa temeljena na Pariškoj konvenciji za zaštitu za zaštitu industrijskog vlasništva da “jače” pravo na neko ime imaju oni čija je marka dulje na tržištu.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Je li Tele2 na taj način ishodio pravo na domenu Tele2.hr, koju je prije njega bio registrirao hrvatski Tele Drugi?
– To je nešto drukčije, jer CARNetov DNS pravilnik prilično jasno definira takve slučajeve. Tele2 je imao zaštićeni žig, te je imao temelja za arbitražu koja je pokazala da ima ‘jače’ pravo na tu domenu od tvrtke Tele Drugi.

BSA načelno ne osniva lokalna društva – kćeri

Zašto se ugasila BSA u Hrvatskoj?
– Prije 11 godina osnovano je lokalno trgovačko društvo u obliku gospodarskog interesnog udruženja – BSA g.i.u. sa sjedištem u Zagrebu. Međutim, organizacijski, BSA načelno ne osniva lokalna društva – kćeri. Naša regija je u počecima djelovanja BSA bila iznimka od tog pravila, a BSA g.i.u. je, osim u Hrvatskoj, u to vrijeme postojao i u Sloveniji. Međutim, prije tri-četiri godine BSA je odlučio unificirati svoju organizacijsku strukturu u cijelom svijetu, te je u skladu s tom odlukom likvidirana lokalna pravna osoba.

Slučaj Formel nije piratstvo već krivotvorenje

Zašto ste objavili nepravomoćnu presudu protiv direktora IT tvrtke Formel?
– Riječ je o presudi koja je po mnogočemu različita od poslova kojima se inače bavi BSA u Hrvatskoj. Slučaj Formel nije bio vezan za piratstvo već za krivotvorenje. Piratstvo je umnažanje nekog zaštićenog proizvoda bez dozvole, a krivotvorenje je proizvodnja falsifikata, tj. proizvoda koji oponašaju original ali to nisu, to je naprimjer isto kao i kod krivotvorenja novca, isprava, odjeće, obuće, lijekova, prehrambenih proizvoda itd. Dakle, Microsoftov softver koji je Formel uvozio i prodavao u Hrvatskoj bio je krivotvoren, a nije riječ o tzv. sivom uvozu kada se na domaće tržište uvozi originalan proizvod, ali mimo ovlaštenih distribucijskih kanala.