Dok zagrebački Bspend razvija biznis s bitcoin bankomatima u Grčkoj i tako plijeni pozornost startup inkubatora iz Silicijske doline, unazad dvije godine u Hrvatskoj je na lokalnom tržištu od najpopularnije kriptovalute posao napravio splitski startup Bitkonan. Prva hrvatska bitcoin burza Bitkonan nastala je prije svega dvije godine.

No, posao koji su pokrenula četvorica prijatelja – programer, optičar, stolara i menadžer jednog trgovačkog centra, danas ima više od deset tisuća korisnika. Tomislav Vajić, suosnivač Bitkonana i vlasnik optike u Splitu kaže da više od sedam tisuća Hrvata preko Bitkonona kupuje i prodaje bitcone.

Veliki rast
"Nas četvorica prijatelja prije dvije smo godine prepoznali da se s bitcoinom može napraviti dobar posao u Hrvatskoj, ali i globalno, a pravi uspjeh bilježimo tek ove godine kad na mjesečnoj bazi rastemo i po 200 posto", kaže Vajić. Dodaje da je za dio tog rasta zaslužna i Grčka. No, ne samo zato što nestabilnost na svjetskim financijskim tržištima podiže popularnost bitcoinu već i zato što imaju kupce bitcoina iz Grčke. Vedran Kajić, konzultant za bitcoin i osnivač projekta Bspend kaže pak da su njemu za ulazak u posao s bitcoin bankomatima bili Slovenci. Prema podacima Coin ATM radara u Sloveniji se nalazi sedam bitcoin bankomata od čega njih šest u Ljubljani. Usporedbe radi, Zagreb ima jedan bitcoin bankomat.

Beč, Budimpešta, Dublin i Pariz imaju po dva, Bukurešt, Brisel i Kopenhagen ih imaju po tri, Varšava, Madrid i Barcelona po četiri, Amsterdam ih ima pet, a jedino Ljubljana i London imaju po šest bitcoin bankomata, ujedno najviše u Europi. "Slovenija je po broju bitcoin bankomata po broju stanovnika vjerojatno glavna svjetska bitcoin velesila", kaže Kajić. Dodaje da u Sloveniji radi i Bitstamp, koji je do siječnja kad je hakiran bio najveća svjetska bitcoin burza. Sada je to, po informacijama iz branše,singapurski BitFinex.

Kajić kaže da je zadovoljan kakve rezultate Bspend postiže ne samo na bankomatima u Tajlandu i na Grčkoj već i na onom kojeg ima u centru Zagreba u kafiću History. "U Hrvatskoj je nekoliko tisuća ljudi koji imaju bitcoine od čega bih rekao da nekoliko desetaka građana bitcoinima trguje redovito", kaže Kajić. Navodi da je to mala zajednica, ali da kontinuirano raste i da to vidi i po prometu na bankomatu. "Mi smo zabilježili najveću pojedinačnu kupnju bitcoina preko zagrebačkog bankomata u iznosu od 60 tisuća kuna dok je najveća zamjena bitcoina za kune bila je u visini od 19 tisuća kuna", kaže Kajić te dodaje ta su takvi iznosi veliki izuzeci. Transakcije su, kaže, u pravilu male.

Prvi u jugu
Međutim, i Kajić iz Bspenda i Vajić iz Bitkonana kažu da je ključ u širem korištenju bitcoina kao sredstva za plaćanje. Prema podacima portala Spendbitcoinsa Hrvatska je prije dvije godine postala prva država jugoistočne Europe u kojoj se moglo bitcoin koristiti za plaćanje roba i usluga. Tada se bitcoinima mogao platiti smještaj u jednom apartmanu u Dubrovniku te usluge portala Honorarniposao.net. Danas se prema Spendbitcoinsu bitcoin prima na devet mjesta u Hrvatskoj. Najviše u Rijeci. "Kod nas je još uvijek najveći problem što su ljudi navikli da sve bude regulirano, a država kod bitcoina ne inzistira na regulaciji", zaključuje Kajić.

Hrvatski bitcoin eldorado

Nema posebne regulacije pa posao cvate

Hrvatska je trenutačno za razvoj bitcoin startupa jednako dobra, ako ne i bolja lokacija od Silicijske doline. Vedran Kajić iz Bspenda pojašnjava da država nije posebno regulirala bitcoin i time bitcoin startupi u Hrvatskoj imaju istu startnu poziciju kakvu su nekad u SAD-u imali startupi koji su se bavili internetskom trgovinom. "Korištenje bitcoina u Hrvatskoj je legalno, a zakonskih ograničenja nema", kaže Kajić. Država se, naime, ne želi odrediti prema bitcoinu prije nego to napravi EU. HNB je stoga zauzeo stav da bitcoin za njih nije ni novac ni imovina, a Porezna uprava je donijela mišljenje po kojem se transakcije u bitcoinu mogu osloboditi PDV-a.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’