U Hrvatskoj postoji gradovi i regije koje su vrlo dobro digitalizirani, ali postoje i krajevi gdje je digitalizacija na vrlo niskom nivou.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je dobila priliku koristiti resurse triju fondova za izgradnju otvorenih mreža kojim bi se ta situacija mogla znatno poboljšati. Stanislav Magić, direktor ludbreške tvrtke Infrastruktura koja se bavi projektiranjem, izgradnjom, upravljanjem i najmom telekomunikacijske strukture, ističe brojne prednosti otvorenih mreža, ali upozorava da treba učiniti sve kako bi građani imali što veću dobrobit od njih. "Kod otvorenih mreža svi operatori imaju iste uvjete pružanja usluga.  Pošto su vlasnici dijelom i građani, i njima se vraća dio naknade. Međutim, krajnji cilj ne bio smio biti mogućnost isporuke brzine od 100 megabita u sekundi, već mogućnost da svi, bez obzira na materijalne mogućnosti, imaju pristup toj brzini", kaže Magić koji već godinama zagovara osnivanje inteligentnih zajednica.  

Riječ je zapravo o nadogradnji postojeće infrastrukture, modelu u kojem lokalna uprava i poslovni sektor sklapaju savezništva i partnerstva kako bi razvijali inovativne tehnike stvaranja novih ekonomskih i društvenih vrijednosti iz upotrebe elektronskih mreža i interneta. Strategije inteligentnih zajednica obično su fokusirane na mijenjanje dinamike rasta zajednice, kao i na pretvaranje zajednice u mjesto privlačno za ulaganje, život i poslovanje. 

Korisnici na prvom mjestu
To se postiže upotrebom informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao alata za izgradnju zajednice, rješavanju njenih problema i promjena načina na koji pojedinci i organizacije u zajednici žive, rade, uče, kupuju i upravljaju svojim životom. Magić naglašava kako su u svijetu inteligentne zajednice uglavnom javno-privatna partnerstva i da vrlo često dolazi do situacija da privatni partneri, unatoč tome što su manjinski vlasnici, imaju veću korist.

 "Zbog toga sam osmislio jedan sasvim drugačiji model u kojem bi većinski vlasnici bili članovi zajednice a ne lokalna uprava.  Ona bi bila tek manjinski vlasnik i subvencionirala bi svoje građane čime bi se stvorio puno pravedniji odnos nego što je bio dosad u javno-privatnim partnerstvima. Građani bi držali sudbinu u svojim rukama – mogli bi regulirati cijenu usluga i spriječiti odljev sredstava iz zajednice, a dio benefita bi im se uvijek vraćao. To vlasništvo ne bi bilo dioničarskog tipa, nego povezano s česticom gdje je napravljen priključak, tako da vlasnik prodajom čestice gubi pravo na nju, a dobiva ga novi vlasnik. Na taj bi se način spriječila prodaja čestica i povećala njezina vrijednost.  To je situcija u kojoj svi dobivaju", tvrdi Magić i napominje kako je ključno koliko je zajednica organizirana i spremna za takav projekt.

Njegova tvrtka Infrastruktrura ima najbolji softver za projektiranje takvih mreža koji joj, kako kaže, garantira desetak puta bržu realizaciju od drugih sličnih tvrtki. Svima zainteresiranima nude besplatne informacije o projektima, a drže se načela da što više sredstava ostane u zajednici. "Tako Infrastruktura koristi do 75 posto hrvatskih materijala, jedino optičke kablove uvozi.

Elektroničko glasovanje
Želimo da dijelove za mrežu, izgradnju i njeno održavanje rade lokalni ljudi tako da što više novaca ostane u njihovoj zajednici – to je zapravo njezin najbolji obrambeni mehanizam", smatra direktor Infrastrukture, tvrtke koja je projektirala i izgradila prvi optički prsten oko Varaždina 2000. godine kada optiku nije imao nitko osim HT-a.  Prije desetak godina zajedno s gradom Varaždinom i Motorolom realizirali su i Moto mesh projekt koji je obuhvaćao 50-ak točaka u gradu na kojima su svi imali besplatni pristup internetu.

Iako danas zahvaljujući puno povoljnijem pristupu internetu putem mobilnih telefona taj projekt ne izgleda toliko značajno, u to je vrijeme bio najveći projekt Motorole u Europi.  "U Hrvatskoj se većina toga može vrlo kvalitetno odraditi. Nadam se da će otvorene mreže pridonijeti rušenju barijera unutar zajednice, da će informacije teći nesmetano i da će svi ljudi biti jedinstveni. Tu će se onda pojaviti i novi servisi poput elektroničkog glasovanja i učenja na daljinu i još mnogo toga što će unaprijediti demokraciju i život unutar zajednice", zaključuje Magić. 

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’