Moramo optimizirati naše gradove i učiniti ih pametnjima i boljima a tehnologija će nam u tome pomoći rekao je Ante Vrban iz Onix Grupe. "Arhitektura i urbanizam trebaju poboljšati život svima i doprinijeti da budemo ekološki osviješteni. Danas na tržištu postoje genijalni materijali, otporniji nego ikad. Potom, zelene su površine vrlo važne, kao što je bitno i modernizirati stare povijesne zgrade. Tehnologija se ne može zaustaviti, nje se ne treba bojati nego s njom saživjeti jer su mogućnosti neograničene. Cilj je motivirati sve nas da živimo jedan kvalitetniji život, da ga unaprijedimo i tao naš planet sačuvamo za buduće generacije", rekao je Vrban.

Dino Juriša, voditelj odjela za Bosch pametna rješenja iz tvrtke Bosch d.o.o. u svojoj je prezentaciji istaknuo kako "više nego ikada moramo surađivati i dijeliti znanja, iskustva i resurse. Ono što je pred nama možemo savladati zajedno. Internet je iznimno važan, pretpostavlja se da će 2020. biti 20 milijardi umreženih uređaja i do sedam milijardi umreženih ljudi. Rješenja su u pametnoj analitici, odnosno  u pametnim rješenjima", napomenuo je Juriša.

Naglasio je kako je kod interneta bitna sigurnost i komfor. "Važno je postojanje strategije pametnog grada i kompetentnih partnera. Treba iskoristiti ovaj tehnološki trenutak kada imamo goleme mogućnosti korištenja novih tehnologija, ali ne smijemo zaboraviti da pametni gradovi moraju odgovoriti na izazove. Treba konačno povećati svoju konkurentnost jer se urbanizacija ne događa svakom gradu, neki od njih i stagniraju i umiru. Jedino zajedno grad možemo učiniti pametnim", rekao je Juriša. 

U nastavku je Marwan Mounzer iz Philipsa govorio o osvjetljenju koje postaje digitalno, što znači da ga možemo puno bolje kontrolirati i štediti energiju. "Zahvaljujući tehnologiji, možemo donositi odluke na temelju podataka dobivenih s terena. Zasad se tako kontrolira 2 posto svjetla na ulicama, a što bi se trebalo popeti do 35% u 2025. Svaki grad poduzima korake koji su za njega važni, pa uz osvjetljenje dodajete dodatne aplikacije kako s njime upravljati. Kako bi grad mogao upravljati svim tim poveznim elementima treba ih povezati u jedna sustav koji može sve pratiti, a ljudi pomoću aplikacije prijavljuju probleme. Ogromne su mogućnosti prikupljanja podataka s ulice. U SAD-u postoje i senzori za zvuk, opremljen softverom koji razdvaja je li se radi o svađi, nesreći ili pucnju pa da se odmah šalju pravi ljudi na lokaciju", rekao je Mounzer.  

21. stoljeće obilježit će informacije

Hrvatski telekom već niz godina ima rješenje za pametne gradove, ističe Igor Cerinski, voditelj Grupe za javnu nabavu i EU fondove u HT-u. Javni WiFi je najznačajniji projekt HT-a koji pruža na javnim mjestima, a koji uskoro ide i u javni prijevoz – autobuse i tramvaje jer, ističe, 21 stoljeće će obilježiti informacije i njihova vrijednost. Osim sa Zagrebom, tvrtka ima dobru suradnju s nizom drugih gradova i općina. Drugi veliki projekt HT-a od kojih puno očekuju je elektromobilnost, e-mobility, a što predstavlja cjelokupno rješenje za vozače električnih vozila, od informacije gdje su punionice, informacije o punionicama pa sve do samog korištenja. Ističe da je projekt Pametan otok Krk možda jedan od najboljih primjera kako bi to trebalo biti i u čitavoj Hrvatskoj. "Pametna klupa iz Solina se napaja iz sunca, a ima funkcionalnost koja je danas vrlo važna – punjenje mobitela te WiFi za pristup internetu. Jedina klupa na svijetu koja će vas rashladiti kad je temperatura iznad 30 stupnjeva. Primjer dobre sinergije pameti, hardvera i softvera u Hrvatskoj", kaže Cerinski. Senzori poput onog za kvalitetu zraka su vrlo jednostavni i minijaturan, ali vrlo korisni za javno zdravlje i opću kvalitetu života te HT i u tom segmentu nudi svoja rješenja. Cerinski i javnu rasvjetu ističe kao bitan element pametnog grada te navodi da bi "pametan stup" doveo do velikih benefita iz kojih bi se crpio niz indikatora koji bi doveli do velikih ušteda i povećane funkcionalnosti. Otpad je još jedan problem suvremenog grada te upravljanje otpadom i prateća tehnologija, koju je razvio HT, omogućuje pravično naplaćivanje otpada koji je zbilja i zbrinut, a ne da se plaća paušalno ili nekim drugim izračunima.