Sveučilište u Padovi provodi zanimljivo istraživanje koje bi za koje desetljeće unaprijedilo neurološku znanost u liječenju neuroloških poremećaja ili čak kreiralo pravo živo računalo. U skorijoj budućnosti znanstvenici se nadaju kako će im tehnologija na kojoj rade osigurati napredniju metodu otkrivanja droga za farmaceutsku industriju.Neuronski čipovi, koje su razvili europski istraživači, spajaju žive moždane stanice i čipove od silicija u jedno. Time granica između živog organizma i mašine postaje sve tanja. Kako bi kreirali neuronski čip, znanstvenici su morali stisnuti više od 16.000 tranzistora i stotine kondenzatora u silikonski čip veličine jednoga kvadratnog milimetra, koristivši se specijalnim proteinima pronađenima u mozgu kako bi na njih “zalijepili” moždane stanice – neurone.

Pritom su se proteini ponašali kao obično ljepilo. Proteini dozvoljavaju međusobnu komunikaciju između neuronskog čipa i živih stanica u mozgu. Njihovo komuniciranje je zabilježeno pomoću čipovih tranzistora za vrijeme dok su čipovi kondenzatori korišteni kako bi stimulirali neurone.“Proteini također osiguravaju vezu između ionskih puteva neurona i poluvodičkih materijala na način da proslijeđuju nervni električni signal silikonskom čipu”, objasnio je član istraživačkoga tima Stefano Vassanelli. “Farmaceutske kompanije mogu rabiti čip kako bi testirale efekt lijekova na neuronima što će ujedno pridonijeti bržem razvoju istraživanja”, dodao je Stefano Vassanelli. Ovo postignuće moglo bi jednoga dana omogućiti kreiranje sofisticirane neuronske proteze za liječenje neuroloških poremećaja ili pak za razvoj organskoga kompjutera koji bi koristeći se živim neuronima mogao obraditi golemu količinu podataka.