PD Analitika
Izazovno razdoblje

Telekomunikacijsku industriju očekuje lepeza izazova

U okruženju više cijene novca kompanije će teže doći do kapitala, a vrednovanje mnogih moglo bi se značajno promijeniti.

Tanja Ivančić
07. ožujak 2024. u 22:00
Foto: Shutterstock

U telekomunikacijskoj industriji i ova godina bit će godina puna izazova jer se svijet nastavlja boriti s ekonomskim padovima, političkim nemirima i vojnim sukobima. Usto postoji stalni fokus na održivost i rješavanje problema klimatskih promjena, kao i na povećanje prilagodljivosti i otpornosti opskrbnih lanaca.

S obzirom na takvo okruženje u kojem djeluju i dionici telekomunikacijskog sektora, niz analitičara, regulatora i analitičkih kuća pokušao je predvidjeti kako će se na taj segment industrije odraziti složena ekonomsko–geopolitička situacija.

“Rastuće kamatne stope i inflacija već su lani pogodile industriju i dodatno će na nju utjecati u 2024. Nakon 15 godina pada kamatnih stopa, koje su novac u mnogim zemljama donosile gotovo besplatno, sada su nastupila nova vremena”, ističe se u analizi neovisne danske analitičke kuće Strand Consult, koja se bavi upravo sektorom telekomunikacija.

Godina prodaje imovine

“Kada cijena novca raste, rastu i očekivanja povrata ulaganja. Ulagači će željeti veći povrat od ulaganja u mrežnu infrastrukturu. U praksi bi to moglo značiti još manje ulaganja negoli ranije”, naglašava se u prognozi te napominje. “To znači da će općenito biti teže privući novi kapital, bilo od izravnih ulagača ili od ulagača koji žele kupiti infrastrukturna poduzeća. Vrednovanje mnogih tvrtki značajno će se promijeniti”, prognoziraju iz SC-a.

Naime, telekomi u Europskoj uniji, lani su mahom odvajali dijelove poslovanja u zasebne tvrtke. Tako su nastale infrastrukturne tvrtke koje u svom vlasništvu imaju tornjeve, odnosno antenske stupove na koje se stavljaju bazne stanice za mobilne mreže. Analiza Stranda sada, u novim okolnostima spori valjanost takvih odvajanja, te tvrdi da iza toga zapravo stoje “financijske akrobacije” koje “predstavljaju strategiju kojom su se iskorištavali različiti tržišni multiplikatori u cilju maksimiziranja profita, omogućujući investitorima da “prebacuju” zaradu iz jednog dijela sektora u drugi”.

Europski Zakon o gigabitnoj infrastrukturi obećava brže uvođenje gigabitne povezivosti, no upućeni upozoravaju da kasni 15-ak godina/Shutterstock

“Poslovni argument koji je bio temelj mnogih infrastrukturnih tvrtki nije održiv kada kamatne stope rastu. To će biti od velike važnosti u 2024. godini za telekom operatore koji su se usredotočili na podjelu tvrtke na infrastrukturno i uslužno poslovanje”, smatraju analitičari Stranda. Dodaju da je ideja koja stoji iza podjela bila ta da se infrastrukturnim tvrtkama trguje sa znatno višim multiplikatorima od ostatka telekomunikacijskih tvrtki.

U Strandu, stoga, predviđaju da će 2024. biti godina prodaje imovine i pada ulaganja u infrastrukturu što će, kazuju predviđanja, u konačnici imati negativan utjecaj na digitalizaciju.

U slučaju tvrtki koje posluju na domaćem tržištu i djeluju na nacionalnoj razini u Hrvatskoj, dva su telekoma – A1 Hrvatska i Telemach, uslijed odluka matičnih kompanija (United Grupe i A1 Telekoma), prošle godine izdvojile tornjeve u zasebne tvrtke. Hrvatski Telekom to nije učinio.

Odbijanje konsolidacije

Veliki utjecaj na telekomunikacijsku industriju, neosporno imaju regulatorne odluke i obveze dionika na tržištu. Kako kažu u Strand Consultu, “prije 30 godina, regulacija je imala malo ili nimalo utjecaja na industriju. Nije bilo internetskih aktivista koji su trolali regulatorna tijela. Danas, međutim, regulacija može imati ogroman učinak i u dobrom smjeru, ali i u lošem”, pišu u analizi projekcija analitičari Stranda te pojašnjavaju svjetske odnose snaga.

“Europa sve više zaostaje za SAD-om jer američki operatori već ulažu dvostruko više u infrastrukturu od svojih europskih kolega tijekom dugog razdoblja. Taj trend traje. Uklanjanje digitalnog jaza u EU povećao se sa 150 milijardi eura na 274 milijarde eura”.

“Tek započeta 2024. bit će još jedna u nizu u kojoj će EU objavljivati izvješća koja pokazuju da Europa zaostaje. Pa ipak, kreatori europske politike nastavljaju odbijati rješenja poput konsolidacije unutar EU teritorija koja bi mogla pomoći tvrtkama da poboljšaju svoje poslovne argumente za rast i ulaganja koji bi u konačnici mogli poboljšati turobne izglede za EU”, procjenjuju u Strandu.

“Kreatori politike EU-a prihvaćaju status quo i sve lošiji prinos uz rastući deficit ulaganja. U međuvremenu su Sjedinjene Države, Indija i mnoge afričke nacije dovršile uspješnu konsolidaciju. Poslovni rezultati većine telekomunikacijskih tvrtki u tim zemljama bolji su od onih u Europi”, napominju.

Europski Zakon o gigabitnoj infrastrukturi predstavljen ove godine obećava brže uvođenje gigabitne povezivosti, no kazuju u Strandu da je to “rješenje koje pomaže pružateljima usluga fiksne infrastrukture. Ostaje pitanje koliko je godina potrebno do implementacije na lokalnoj razini”. Stoga ne očekuju da će zakon “imati ikakav učinak 2024. godine ili čak narednih nekoliko godina, s obzirom na rastuće kamatne stope. Jednostavno, EU zakon kasni 15-ak godina”.

14

eura prosječan je prihod po korisniku u mnogim europskim zemljama

‘Sve što možeš pojesti’

Kada se radi o poslovnim modelima koje primjenjuju telekom operatori pri prodaji svoje osnovne usluge, povezivosti, u Strandu ističu da je u posljednjih 25 godina, industrija mobilnih telekomunikacija prešla s prodaje prometa temeljenog na količini na paušalne modele, po uzoru na neke ugostitelje koji naplaćuju jednu cijenu za ‘ulazak’ u restoran i nude model – ‘sve što možeš pojesti’.

“Predviđamo da će 2024. obilježiti pomak s većom fleksibilnošću na visokom i niskom dijelu tržišta, čitaj vrhunsku uslugu visoke vrijednosti za imućne i pakete s prilagođenim uslugama za jeftino tržište”, kaže se u analizi. “Usvajanje interneta je zastalo. Diljem svijeta 2,6 milijardi ljudi diljem svijeta je izvan mreže zbog nedostatka pristupa i pristupačnosti. Kamatne stope rastu, a prosječni prihod po korisniku (ARPU) pada. Alternativno, mogli bismo vidjeti kako neke zemlje dopuštaju potrebnu konsolidaciju unutar tržišta”, smatraju u Strandu.

Još 2000. postojao je 3G san o udvostručenju prihoda po korisniku, s 36 eura na 72 eura. Danas je ARPU na ili ispod 14 eura u mnogim europskim zemljama. OTT rješenja poput Skypea i WhatsAppa pokazala su se uspješnijima.

Strand Consult nije optimističan u izgledima za operatore, ističe se u analizi kompanije čiji su analitičari izdvojili i četiri ključna izazova za operatore. To su: Regulativa koja sprječava inovacije poslovnih modela i natjecanje s OTT-ovima, Konkurencija s drugim operatorima, Ograničenje kupovne moći korisnika, Nedostatak kreativnosti, inovativnosti, razvoja proizvoda, strategije samih operatora.

“Povezivost je možda najpoželjnija usluga na svijetu. Problem je što pružatelji telekomunikacijskih usluga nisu uspjeli u dovoljnoj mjeri monetizirati vrijednost koju daju. Ironično, povezivost postaje sve vrednija, ali njezina jedinična cijena nastavlja padati, a potrošači očekuju veću vrijednost po sve nižoj cijeni”, opisuju trenutačne prilike i trend na tržištu.

Rast kamatnih stopa negativno će utjecati na investicije, a optika će biti jače pogođena od mobilne mreže, smatraju analitičari Strand Consulta.

Naplata OTT igrača

Kada se radi o nastojanjima telekom operatora da naplate korištenje svoje infrastrukture OTT igračima koji se na nju povezuju ‘besplatno’ nudeći usluge koje zauzimaju sve više prometa, i pritom donose zaradu svojim tvrtkama, poput Netflixa, Facebooka, Googlea, u Strandu predviđaju nastavak bitke.

U Južnoj Koreji koja je prošle godine na sud privela Netflix i naposljetku se uspjela dogovoriti, i dalje će to pokušavati ozakoniti, jer “tvrtke poput Googleovog Alphabeta, koje gutaju više od četvrtine nacionalnog propusnog opsega, odbijaju doći za stol i pregovarati. Također je vjerojatno da će biti napretka u SAD-u, Indiji i Brazilu gdje su postupci u tijeku, kao i u nekim drugim državama”, navodi Strand.

U Strandu, koji niz godina prati situaciju tzv. ‘ besplatne vožnje’ OTT igrača predviđaju da će, umjesto da čekaju regulaciju i niz pravila, Big Tech igrači ipak biti spremni sjesti za stol.

“S obzirom na nedavne sudske slučajeve koji dokazuju da Big Tech plaća za plasman, oboreni su argumenti protiv pravednog udjela. Štoviše, sudski slučajevi pokazuju snažno naoružavanje Big Techa, pa i zloporabu tržišne moći. Stoga se očekuje se da će Big Tech biti otvoreniji za sklapanje poslova za stolom umjesto da bude reguliran”, procjenjuje Strand.

Ovo su tek neki trendovi kojih se dotiče Strand Consult u svojoj analizi izgleda za ovu godinu kada se radi o telekom industriji u Europskoj uniji. Prema toj analizi, na 2024. ne gledaju previše optimistično. S obzirom na superizbornu svjetsku godinu, neke važne politike bit će stavljene na čekanje te će nedostaci olakšavanja gradnje širokopojasnog pristupa internetu ostati po strani, iako će mnoge vlade promicati politiku i zakonodavstvo za poboljšanje pristupa 5G i širokopojasnom internetu.

Posrednički rat Kine

“Rast kamatnih stopa negativno će utjecati na investicije. Optika će biti jače pogođena od mobilne mreže, a za tržišta u nastajanju situacija će biti teža negoli za razvijeni svijet”, zaključak je Stranda. Ne očekuju revoluciju poslovnog modela, ali “očekujemo da će mnogi operatori povećati cijene povezivanja”. I doista, mnoge će nacije poboljšati povrat troškova širokopojasnog interneta i rješenja politike pravedne raspodjele kako bi poboljšali pristup i pristupačnost.

Izbori i sigurnost nacionalne infrastrukture, koji su bili istaknuti protekle godine, nastavit će biti u središtu pozornosti 2024. “Kina će voditi posrednički rat protiv onih zemalja koje ne usvoje njezinu opremu i platforme usluga”. Ili najkraće – “uz rastuće kamatne stope i inflaciju malo je toga što može razveseliti dioničare telekoma u nadolazećoj godini”.

New Report

Close