Zbog aktualne je energetske krize održivost poslovanja postala prioritet svim kompanijama iz svih sektora. Rast je cijena energenata, naime, pokazao koliku štetu može prouzročiti apsolutna ovisnost o fosilnim gorivima. Oni koji su se na održivost počeli na vrijeme pripremati danas posljedice krize osjećaju u bitno manjoj mjeri.

No takvih je jako malo, a među njima je Siemens, kompanija koja je zahvaljujući tehnologijama koje razvija predvodnik održivog poslovanja. Usto, dekarbonizaciju industrije i zelenu tranziciju omogućuje i svim ostalim poslovnim subjektima.

Upravo tehnologija i digitalizacija, ističe Simone Koehler, voditeljica održivosti u Siemensu, ima ključnu ulogu u procesu održivosti i dekarbonizacije poslovanja. Bez njih, kaže, dekarbonizaciju nije moguće postići.

“Upravo zato Siemens godinama sustavno ulaže u razvoj pametnih, zelenih tehnologija koje dokazano omogućavaju povećanje energetske učinkovitosti. U prethodnoj smo poslovnoj godini uložili 4,9 milijarde eura u razvoj i registrirali 43.400 patenata.

Budući da je strateški cilj kompanije upravo održivost, veći je dio našeg poslovanja u Siemensu orijentiran upravo prema proizvodnji zelenih rješenja koja omogućuju dekarbonizaciju”, ističe Koehler.

Isplativost nije upitna
Takva se politika ulaganja jasno očituje u praksi. Tako se Siemens, kao jedna od prvih velikih svjetskih industrijskih korporacija, prije sedam godina obvezao postati klimatski neutralan do 2030. Osam godina prije roka, kaže Koehler, emisiju CO2 u objektima i tvornicama smanjili su za više od 50 posto, a 78 posto energije u njihovim poslovnim prostorima dolazi iz obnovljivih izvora.

“Naša je intencija postići klimatsku neutralnost i ranije i zato sve što radimo, usmjeravamo ka postizanju zadanih ciljeva, a prepoznao je to i Indeks održivosti Dow Jones (DJSI) koji je svrstao Siemens kao najodrživiju tvrtku u našoj industrijskoj grupi. Mi u Siemensu vjerujemo da su promjene u smjeru povećanja održivosti moguće i zato razvijamo tehnologiju sa svrhom”, navodi.

Simone Koehler, voditeljica održivosti u Siemensu/PD

Koehler pritom dodaje da je Siemens u projekte energetske efikasnosti uložio 65 milijuna eura, što je rezultiralo s oko 13 milijuna eura uštede godišnje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Svima koji još ne vide benefite koje donosi ulaganje u digitalizaciju i održivo poslovanje, a takvih je sudeći po brojnim istraživanjima napravljenima na tu temu u Hrvatskoj mnogo, Koehler jasno poručuje da isplativost ulaganja u digitalizaciju i održivost nije upitna.

“Iskustvo pokazuje da ulaganje u klimatski prihvatljivu infrastrukturu može stvoriti radna mjesta i potaknuti gospodarski rast. Prema McKinseyju, tvrtke koje ulažu u inovacije tijekom krize nadmašuju konkurente tijekom oporavka.

Naravno, inovacije idu ruku pod ruku s odgovarajućim vještinama, stoga kako bismo osigurali održiv gospodarski oporavak, moramo osigurati da ljudi imaju i odgovarajuće vještine koje će ih podržati, kako bi pak poduzeća napredovala u budućnosti.

U Siemensu prepoznajemo da su naše najveće bogatstvo ljudi, pa smo prošle poslovne godine uložili 165 milijuna eura u cjeloživotno obrazovanje i obuku naših zaposlenika”, ističe.

Ulaganje u ljude pak rezultira raznim visokosofisticiranim digitalnim rješenjima koje Siemens nudi na tržištu, a koja za cilj imaju upravo održivo poslovanje i dekarbonizaciju. Jedno od njih je i SiGreen, a koje omogućuje razmjenu podataka o emisijama duž opskrbnog lanca i donosi pravi izračun ugljičnog otiska proizvoda.

“Sve to je podržano našom otvorenom, međuindustrijskom mrežom Estainium koja služi da proizvođači, dobavljači, kupci i partneri diljem lanca vrijednosti razmjenjuju pouzdane PCF podatke.

Upravo upravljanje ugljičnim otiskom podržava i druge kompanije na njihovom putu prema ugljičnoj neutralnosti. Spomenut ću samo da je u prošloj poslovni godini Siemensova tehnologija sa svrhom našim kupcima omogućila smanjivanje emisije CO2 za 88 milijuna tona”, objašnjava i napominje voditeljica održivost u Siemensu.

Osim ovog rješenja u jednoj od vodećih svjetskih tehnoloških kompanija razvili su i tehnologiju digitalni blizanac (digital twin), a koja je, kaže Koehler, dokaz jedne od mnogobrojnih mogućnosti koje nudi digitalizacija.

“Riječ je o tehnologiji koja može testirati razne novosti prije njihove implementacije u fizički svijet. Takva praksa smanjuje fizički otpad, štedi energiju i vrijeme, te smanjuje emisije CO2.

Dodatno, u takvom načinu rada industrijski dizajneri mogu koristiti veliku količinu podataka iz proizvodnje, što im daje poseban uvid i ideje važne za poboljšanje dizajna proizvoda i planiranje proizvodnje. Rezultat svega toga je kontinuirana optimizacija u potrošnji resursa te u ekološkom otisku samih proizvoda”, objašnjava.

DEGREE okvir za održivo poslovanje
U konačnici Siemens je donio DEGREE strateški okvir za održivo poslovanje, a čija vrijednost leži u činjenici što on predstavlja jedan sveobuhvatan pristup za sve dionike – Siemensove klijente, dobavljače, investitore, zaposlenike, društvo te u konačnici planet.

“Niti jedan poslovni model nema budućnost ako nije održiv, a Siemensova rješenja omogućuju našim dobavljačima i kupcima da dobiju točne informacije o stvarnim emisijama CO2 iz njihovog opskrbnog lanca. Tako im omogućujemo da postignu vlastite ciljeve dekarbonizacije i suzbiju rizike poput rastuće osjetljivosti kupaca, strožih propisa i temeljnog tehnološkog napretka”, navodi Koehler.

Što se pak situacije u Hrvatskoj tiče, odnosno prihvaćanja novih tehnologija koje omogućuju održivost i zelenu tranziciju, voditeljica održivosti Siemensa ističe da ih domaće kompanije sve više prepoznaju. Tako izdvaja projekt odvodnje u Poreču koji Siemens Hrvatska podržava u ulozi tehničkog konzultanta.

“Vrlo smo ponosni na taj projekt, jer smanjivanje zagađenja i podizanje razine održivosti predstavljaju neke od naših ključnih ciljeva koje želimo ostvariti i kao tvrtka i, naravno, kao pojedinci. Zahvaljujući korištenju najsuvremenije tehnologije čišćenja, proizvodi se voda koju je moguće ponovno upotrijebiti, primjerice u poljoprivredi”, ističe Koehler.