Iako je do sada u svom članstvu imala isključivo velike međunarodne tehnološke kompanije poput Microsofta, Adobea, Applea i SAP-a, organizacija BSA nakon promjene glasnogovornika želi u svoje članstvo pridobiti i hrvatske tvrtke. Andrej Matijević, novi glasnogovornik BSA u Hrvatskoj potvrdio je da vode pregovore ali nije želio otkriti o kojim je tvrtkama riječ.

Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj, kaže da pravosuđe slijedi gospodarstvo

“Tako bi se bolje podigla svijet o štetnosti piratizacije a i ono važnije o zaštiti prava proizvođača softvera”, ističe Matijević, koji je u studenom na toj funkciji naslijedio Mladena Vukmira. Matijević dodaje da je riječ o dvije hrvatske softverske tvrtke koje proizvode paketni softver koji se može skinuti i s interneta. Pojašnjava da će one imati ista prava i mogućnosti kao i ostale članice udruženja.

“To bi bilo jako edukativno za naše tržište koje trebamo paziti, maziti i obrazovati jer se zaboravlja da sa svojom potrošačkom moći možemo pomoći industrijama koje volimo. K tome, bez obzira na veličinu tržišta treba znati da je svakoj tvrtci iz Hrvatske neovisno o tome koliko izvozi, ovo tržište zadnja oaza na koju se mogu osloniti i zato im nije nebitno kakva je klima u toj oazi”, kaže Matijević.

Dodaje da u Hrvatskoj postoje tvrtke i pojedinci koji žele promijeniti stanje na bolje. Kao primjer navodi Veljka Kukolja, koji je prije nekoliko godina sa svojom tvrtkom 32Bita aktivno lobirao protiv piratizacije. Njegova je tvrtka izradila popularne igre Sraz i Sunčicu koje su bile piratizirane. “Taj primjer pokazuje da ne krademo mi samo od Lady Gage i JayZ-a ili neke strane softverske tvrtke već i od ljudi koji žive do nas. Njih sprečavamo da u Hrvatskoj slože financijsku računicu za svoja kreativna zanimanja”, naglašava Matijević.

Ističe da su upravo kreativna zanimanja ta koja danas pokreću najveće ekonomije svijeta. Pri tome navodi Apple, koji je bio na rubu bankrota, a danas je zahvaljujući nizu inovativnih tehnologija postao kompanija koja ima veće rezerve novca od najbogatije države na svijetu SAD-a. “Nažalost, u Hrvatskoj nema puno takvih ljudi kao što je Kukolj, kao što nema ni puno takvih tvrtki”, kaže Matijević te dodaje da za to ima i banalnih razloga.

Domaće softverske tvrtke uglavnom proizvode softver po narudžbi za određenog naručitelja. Zato veći dio softverske industrije u Hrvatskoj u praksi nema problema s piratizacijom vlastitih rješenja. U BSA pak navode da se u posljednje vrijeme situacija ubrzano mijenja.

Pojavile su se nove mlade tvrtke koje razvijaju paketni softver koji se može kupiti online ili preko specijaliziranih mobilnih trgovina. Matijević ističe da je njima zaštita softvera važno pitanje. “Uvjeren sam da bi da imamo deset velikih hrvatskih softverskih igrača koji izvoze svoje proizvode stopa piratstva značajno pala. No, to je problem kokoš-jaje jer kako će oni stasati kad je stopa piratstva visoka”, pita se.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Dodaje da u tome važnu ulogu ima i pravosuđe. “Ono slijedi gospodarstvo i zato nam treba kreativnija ekonomija. Tek kad ćemo imati takve domaće tvrtke tada od domaćeg sudstva možemo očekivati da će procese voditi na bitno kvalitetniji način i imati drukčiju praksu rada”, zaključuje Matijević.