Nešto više od godinu dana trebalo je Ministarstvu gospodarstva da donese Odluku o osnivanju Nacionalnog inovacijskog vijeća (NIV). Riječ je o tijelu koje je zaduženo za učinkovitu provedbu Strategije pametne specijalizacije, na temelju koje povlačimo europski novac za projekte istraživanja, razvoja i inovacija, a koja je donesena krajem 2023. godine. Na temelju te strategije na raspolaganju imamo otprilike 1,3 milijarde eure do 2027. iz tri europska programa.

Rezultat trošenja tog novca uvelike će ovisiti o organiziranosti i koordiniranosti domaćeg inovacijskog ekosustav, posebno stoga što je dodjela novca podijeljena između tri ministarstva (gospodarstva, znanosti, obrazovanja i mladih te regionalnog razvoja i fondova EU-a). No, taj proces vladajući vode vrlo šlampavo.

U prilog tome govori i činjenica da je osnivanje Nacionalnog inovacijskog vijeća uvjet za korištenje spomenutog novca koji nam je postavila Europska komisija. Iako taj uvjet još nismo ispunili, europske novce svejedno koristimo. Dapače, već je objavljeno više od trećine poziva iz indikativnog popisa programskih intervencija S3, piše u obrazloženju Odluke o osnivanju NIV-a koja je jučer izglasana na Vladi.

Na europskom dnu
Ovo tijelo postojalo je i tijekom provedbe prve Strategije pametne specijalizacije, no nije se sastalo posljednje tri godine. Njegovo formiranje morat ćemo još malo pričekati jer Ministarstvo gospodarstva tek treba provesti sve besmislene procedure njegova osnivanja, poput obavještavanja nadležnih tijela i članova NIV-a za što na raspolaganju imaju 8 dana.

Treba li onda čuditi da smo po inovativnosti, koja je ključ konkurentnosti gospodarstva, na europskom dnu (na EU ljestvici uspjeha u inoviranju nalazimo se u posljednjoj skupini “inovatora u nastajanju”). Posljedica je to niskih ulaganja u istraživačko-razvojne aktivnosti koja u najvećoj mjeri ovise o europskom sufinanciranju.

Hrvatska je primjerice, u R&D u 2023., uložila 1,39 posto BDP-a dok je europski prosjek 2,22 posto BDP-a. Problematično je i što poslovni sektor u R&D ulaže premalo (0,76 posto BDP-a u odnosu na 1,47 posto europskog prosjeka). Doduše, svi ti postoci rastu, ali sporo. Postavlja se stoga i pitanje učinkovitosti plasmana europskog novca namijenjenog R&D projektima u koje smo do 2020. uložili oko milijardu eura.

Nedavno su i Ekonomski institut Zagreb te Hrvatska mreža za inovacijske politike upozorili te preporuči da je za bolje provođenje S3 strategije nužno unaprijediti upravljanje i provedbeni okvir strategije te njezino praćenje i evaluaciju. Sve te zadaće nosi upravo Nacionalno inovacijsko vijeće, no cijeli sustav upravljanja inovacijskim ekosustavom u Hrvatskoj vrlo je kompleksno i široko postavljen.

Složeno upravljanje
Osim NIV-a, kojeg će činiti 10 članova (šest ministara te predstavnici Ureda predsjednika Vlade, HAMAG-BICRO-a, Hrvatske zaklade za znanost i Tematskih inovacijskih vijeća), za provedbu će biti zadužena i Međuresorna radna skupina (S3 MRS) koja će biti potpora NIV-u.

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Život bez naočala

Lasersko skidanje dioptrije, ugradnja intraokularnih leća i operacija mrene – nema više razloga za strah

Tu su i Tematska inovacijska vijeća, koja će biti glavna tijela za provedbu procesa poduzetničkog otkrivanja na nacionalnoj razini (ono podrazumijeva formu kojom poduzetnici prepoznaju prioritete ulaganja i financiranja u području inovacija). Taj isti posao na regionalnoj će razini raditi Regionalni lanci vrijednosti (RLV) koje će koordinirati Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

Ulogu koordinatora imat će i HRZZ dok će u HAMAG-BICRO-u biti ustrojena S3 Jedinica, koja će biti glavno operativno, administrativno i stručno tijelo koje će podržavati NIV, S3 MRS i TIV-ove… Pitanje je koliko se u tako kompleksnoj strukturi, u kojoj zapravo nitko nije glavni i odgovoran, mogu napraviti pozitivni iskoraci. Primjerice, na čelu NIV-a, glavnog tijela sustava, neće biti jedna konkretna osoba ili institucija, već će predsjedavanje biti rotirajuće.