Od 11 timova koji su se natjecali na devetom izdanju Zagreb Connecta čak ih je pet nagrađeno. Troje iznosom od 100 tisuća kuna, a dvoje sa 250 tisuća kuna. Braća Renato i Vanja Poljak iz Rijeke, kreatori Naratoura – mobilne aplikacije koja omogućuje istraživanje muzeja kroz interaktivne ture – osvojili su 250 tisuća kuna.

Novac će, kažu, uložiti u razvoj proizvoda te izlazak na vanjsko tržište. “Nagradu nismo očekivali. Presretni smo”, poručuju Renato i Vanja.

Moramo se trgnuti
Drugih 250 tisuća pak osvojio je trojac – Marijan Mikolić, Marko Banušić i Davor Igrić – a koji je razvio PlayTracker, aplikaciju koja omogućuje gamerima da se povežu i natječu.

Također, rade i tržišnu analitiku. Dečki ističu da već imaju 14.000 korisnika i klijente (gaming tvrtke) diljem svijeta. Osvojeni novac uložit će, kažu, u odlazak na profesionalne konferencije zato što su primijetili da im prihodi rapidno rastu nakon posjeta tim događanjima.

Ostali nagrađeni su Just H2O, Piklean te Powerhouse Oncology, i to iznosom od 100 tisuća kuna. U pobjednike ovogodišnjeg izdanja uloženo je 800 tisuća, a Danijela Dolenec, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, najavila je da u budućnosti Zicer planiraju jačati.

Svi se sudionici slažu da ga jačati svakako treba jer kako je istaknuo Frane Šesnić, direktor Zicera, domaća startup scena zaostaje za konkurencijom iz okruženja. “Moramo se trgnuti. Treba graditi vrijednosni lanac od ideje, tržišne održivosti do globalnih tržišta”, poručuje.

Foto: DAVORIN VIŠNJIĆ/PIXSELL

Ideja imamo, no kronično nam nedostaje kapitala, poruka je konferencije. Veseli stoga činjenica, najavljena na Zagreb Connectu, da u Hrvatsku dolazi još jedan VC fond – slovenski Silicon Gardens. Matija Goljar, investitor iz Silicon Gardensa, objašnjava da fond trenutno raspolaže sa šest milijuna eura kapitala, ali osnivaju novi koji će imati više od 40 milijuna eura i koji će biti okrenut ulaganjima u regiju.

Trend je investiranja u domaće startupove pozitivan, kaže Frane Šesnić, direktor Zicera, no upozorava da je glavni problem Hrvatske što “nemamo strukturu koja smisleno radi na investiranju u startupove”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Primjerice, pokazuju podaci HBOR-a, tržišni jaz u ponudi i potražnji na tržištu kapitala za pre-seed i seed investicije, dakle startupove u razvoju, od 2023. do 2027. iznosit će čak 11,6 milijuna eura godišnje.

Veliki izvoznici
U HBOR-u su svjesni potreba tržišta, pa tako Gordan Kuvek, izvršni direktor Sektora za strategiju HBOR-a najavljuje da će iz NPOO na raspolaganju biti 30 milijuna eura za fondove rizičnog kapitala.

A kakva je situacija na domaćoj startup sceni predstavio je Jakša Krišto s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je napravio analizu njihovog investicijskog potencijala. Istraživanje napravljeno na uzorku iz Zicera pokazuje da zajednica raste i po financijskoj snazi i po rezultatima poslovanja.

“Oko 40 posto startupova ostvaruje izvoz viši od milijun kuna. Dobra je informacija da su poduzetnici i profitabilni. Tako njih 90 posto unutar Zicera ostvaruje dobit”, ističe Krišto.

Međutim, nije dobro, upozorava, što je jako mali broj startupova u pregovorima s potencijalnim ulagačima te ih samo 50 posto razmatra investiciju u budućem razdoblju. Osim toga, pokazuje analiza, kada se na investiciju odluče, važna im je mentorska podrška ulagača te pametan novac (smart money), odnosno novac koji uz mentorstvo, donosi i kontakte te otvara nova tržišta.

A što investitor želi? On želi za što manje uloženog što više udjela. Luka Rožman, menadžer odjela Financijskog savjetovanja Mazarsa, mlade poduzetnike stoga upozorava da je 15 do 20 posto maksimum udjela u vlasništvu koji bi trebali dati.

Također, u pregovorima s ulagačima treba, savjetuje “dobro definirati visinu investicije i vremenski period za koji je investicija potrebna”.