Udruženje hrvatskih izvoznika softvera upozorava već dugo na problem nedostatka kadra. Lani je u njihovoj industriji broj zaposlenih porastao za dvije tisuće, s fakulteta koji obrazuje takav kadar ih je izašlo oko tisuću, a od toga njih petina ode iz zemlje, pretežito u Njemačku i Irsku.

Predsjednik udruge Tomislav Pokrajčić kaže da je lani rast broja zaposlenih u softverskoj industriji bio na godišnjoj razini 16,5%, a isti očekuju u 2015., odnosno otvaranje najmanje 2000 novih radnih mjesta. No, godišnje tvrtke mogu računati na tek 1000 diplomanata koji izađu s odgovarajućih programa iz hrvatskoga visokoškolskog sustava. “Osim problema s brojem potencijalnih zaposlenika na tržištu, tvrtke se bore i sa zadržavanjem najkvalitetnijih zaposlenika. Visoka opterećenja na plaće domaćim tvrtkama smanjuju konkurentnost te im najčešće ne mogu ponuditi uvjete kakve softverski stručnjaci mogu imati vani. Uzimajući u obzir otvorenost granica za migraciju radne snage te činjenicu da se na razini EU procjenjuje manjak od oko 800.000 IT stručnjaka, domaćim tvrtkama će biti sve teže graditi i zadržavati kompetencije i konkurentnost”, kaže Pokrajčić.

Zato se i nada da će država poduzeti neke mjere, to više što je softverska industrija u Industrijskoj strategiji RH prepoznata kao jedan od pokretača gospodarstva. Hrvoje Džapo, voditelj centra karijera koji se tek osniva na FER-u, kaže da prostora za određeno povećanje kvota na tom fakultetu ima samo ako se za to osiguraju uvjeti (veći broj asistenata i docenata), što bi se moglo riješiti u dogovoru s državom i Gradom Zagrebom. Oko 20-30% posto studenata FER-a, procjenjuje se, nakon studija odlazi u inozemstvo.

Ivo Lukač iz tvrtke Netgen smatra da bi idealno rješenje za smanjenje odljeva bio razvoj domaćih tvrtki koje djeluju na globalnom tržištu. Što se tiče obrazovanog sustava, smatra da je kvaliteta malo pala zbog loše uvedene “bolonje”. “Škole i fakulteti se ne prilagođavaju situaciji, ne osvježavaju svoj kurikulum dovoljno brzo. Na nekim se fakultetima ne smije zapošljavati nastavni kadar pa se treba zapitati može li se uopće povećati kapacitet tih ustanova, prijeko potreban tržištu”, kaže Lukač. Zato je, primjerice, tvrtka Infinum osnovala svoju akademiju u kojoj, kaže Matej Špoler iz Infinuma, educira studente radi pronalaženja novih zaposlenika.