SCV ‘snima’ 40 startupova u Hrvatskoj, tri su na korak do investicije

Autor: Lucija Špiljak , 07. lipanj 2021. u 10:10
Jure Mikuž, suosnivač i partner u fondu rizičnog kapitala South Central Ventures

Nismo ograničeni brojem investicija i uvijek smo spremni za upoznavanje s novim startupovima. Neka nam se jave.

Prvi i najveći fond rizičnog kapitala u regiji, South Central Ventures (SCV), u Hrvatskoj priprema nove investicije. Samo u regiji dosad su investirali više od 90 milijuna eura u 29 startupova, u međuvremenu su iz nekoliko izašli.

Trenutno imaju 25 aktivnih investicija u pet zemalja regije – u Hrvatskoj pet, u Srbiji njih 13, Crnoj Gori dvije, Sjevernoj Makedoniji četiri i na Kosovu jednu. Dio su i Infobipova programa Startup Tribe.

Jure Mikuž, suosnivač i partner u SCV-u, kaže kako se regija posljednjih pet godina ubrzano razvija u tehnološkom smislu, startupova je sve više, što privlači i više ozbiljnijih investitora.

Pripremate nova ulaganja?

U Hrvatskoj trenutno aktivno pratimo oko 40 startupova, a u poodmakloj fazi s njih troje. Uskoro očekujemo zatvaranje novih investicija i veselimo se novim projektima. Nismo ograničeni brojem investicija te smo uvijek spremni za upoznavanje s novim startupovima, a ovim putem ih i pozivamo da nam se jave.

Na našoj portfolio strani, aktivno radimo na otvaranju prostora za nove investicije u startupove u našem ekosustavu, ali i otvaranju prilika za uspješnu prodaju na obostrano zadovoljstvo osnivača i nas.

S rastom broja startupova raste i broj ozbiljnijih investitora. Što je tome prethodilo, kakvi su rezultati?

Hrvatska tu preuzima vodeću poziciju, imamo dva jednoroga, a čini se da je još nekoliko kompanija na dobrom putu da to postanu, uz sazrijevanje startupova u zrelije tvrtke koje imaju dobar rast i podlogu za nastavak razvoja globalno.

Sve je više interesa europskih fondova koji nas kontaktiraju i traže prilike za investiranje. Zadnjih pet godina uspjeli smo privući mnogo stranih fondova koji su investirali u naše portfolio kompanije te radimo na promociji i Hrvatske i  regije. Mediji dobro prate startupove, što privlači nove mlade ljude. Rezultat je rast ukupnog broja startupa, ali i rast onih kvalitetnih s dobrom osmišljenim proizvodom, tržišnom prilikom te posvećenim timom.

Prema našoj internoj analizi ostvarenih transakcija, bilo investicija, bilo prodaja tehnoloških kompanija, u 2017. hrvatski startup ekosustav je privukao oko 40 milijuna eura investicija. Od tada je ostvaren značajan rast.

Lani je taj iznos premašio 570 mil. €, što već ukazuje na značajan poslovni potencijal. S tim da neki startupovi ne objavljuju svoje investicijske runde pa vjerujemo da je ukupan iznos investicija 2020. bio veći, bliže 600 milijuna eura. To je visina godišnjeg ulaganja u visini od otprilike dva Pelješka mosta.

Koliko je registriranih startupova?

Procjenjujemo da je u Hrvatskoj aktivno oko 500 startupa, a brojka ima stalnu tendenciju rasta. Značaja dio se okuplja oko sve više domaćih inkubatora i akceleratora, što je dobro jer tako dobivaju vidljivost i pristup znanjima i drugim resursima.

U kakve startupove ulažete i o čemu ovisi povrat investicije?

Uvijek naglašavamo da nisu svi startupovi pogodni za investiranje od VC fonda kakav je SCV. Mi tražimo startupove koji su sposobni u nekoliko godina ostvariti brz rast na globalnom tržištu i imaju tim koji je u potpunosti posvećen tom cilju.

Naše investicije idu većim dijelom u tehnološke startupove koji se bave razvojem najrazličitijih softverskih rješenja, no imamo i investicije u startupove koji direktno mijenjanju tradicionalne industrije, tipa proizvodnju hrane ili obuće.

Povrat investicije jako varira. On ovisi i u kojoj fazi investitor uloži u startup. Ako pričamo o ranoj i prvoj fazi investiranja, izlaz iz investicije se radi nakon još nekoliko dodatnih uspješnih rundi financiranja, a u prosjeku između 5. i 7. godine od prve investicije.

U kojih ste pet hrvatskih startupova uložili?

Uložili smo u pet startupova s velikim potencijalom. Investirali smo u Agrivi koji je nedavno dobio investiciju serije B u iznosu od četiri milijuna eura, a koju će iskoristiti za širenje na europsko tržište. AdScanner se širi na zapadno europska tržišta, a prošle godine je zabilježio rast prihoda od 7 puta, što se nastavlja i ove godine.

Tu je i Bulb koji je tržišni lider u regiji te je početkom godine akviziran od strane m+ grupe koja im nudi pristup globalnom tržištu. Daibau je početkom godine dobio investiciju od strane Henkel grupe u kojoj smo i mi sudjelovali, a koja će omogućiti daljnje širenje na tržišta srednje i istočne Europe, dok su trenutno prisutni na njih 11.

I Sentinel Marine razvija vodeće svjetsko rješenje za telematiku na brodicama, a u sve većoj mjeri postaju partner proizvođačima jedrilica i jahti koje ugrađuju njihovo rješenje u proizvodnji.

Koliko dugo pratite startup prije ulaganja i koje uvjete moraju zadovoljavati?

To direktno ovisi o fazi u kojoj su startupovi. Nama su najzanimljivije kompanije koje imaju razvijen proizvod u osnovnoj fazi, imaju prve klijente i generiraju prihod. U toj fazi oni još uvijek istražuju imaju li proizvod koji zaista i rješava neki kritičan poslovni problem, odnosno je li konkurentan nekom širem tržištu.

U prosjeku od našeg prvog kontakta sa startupom do zatvaranja investicije treba oko šest mjeseci. Ključni uvjeti su da tim bude u potpunosti posvećeni startupu, da gradi globalan proizvod i organizaciju te cilja na visoke ‘exite’ u sljedećih nekoliko godina.

Spomenuli ste da prednjačimo po broju startupova u regiji, što prije pet godina nije bio slučaj.

Rekao bih da smo još do prošle godine bili u nekoj vrsti inkubacije, gdje je Hrvatska, ali i cijela naša cijela regija zaostajala u odnosu na zapadnu Europu ili SAD.

Prvi VC fond osnovan na našim prostorima smo pokrenuli upravo mi, pod imenom RSG Capital, a koji je investirao u hrvatska (startupovi poput Degordiana i ShoutEm od Fivea) i slovenska poduzeća (npr. Celtra). Fond je krenuo s radom 2008. što se danas čini jako daleko, no druge zemlje su krenule s VC investicijama i desetak godina ranije od nas.

Sav taj naporan rad i investitora i startupova stigao je prošle godine na naplatu. Mogli smo svi vidjeti procvat hrvatske IT scene obilježen rekordnim investicijama, startupovima koji bilježe svjetske uspjehe i stranim investitorima koji sve više gledaju našu regiju.

U Hrvatskoj danas, uostalom, imamo jaku infrastrukturu za startupove – u Zagrebu  imamo četiri vrlo aktivna inkubatora i akceleratora koji privlače startupove iz cijele regije, čak i izvan granica EU.

Kakva je strateška podrška hrvatskoj startup sceni i na što sam startup treba ciljati?

Hrvatska trenutno ima jedan od najnižih poreza na dobit te je krenula s vizom za digitalne nomade što je definitivno plus za privlačenje startupova i investitora. Cijeli ekosustav se pozitivno razvija te se Hrvatska počinje pozicionirati kao jedan od prepoznatljivih startup hubova na karti Europe.

Startupu koji ide putem financiranja od VC fondova te ubrzanog rasta krajnji bi cilj trebao biti prodaja. No, sve do toga na prvom mjestu mora biti puno važnih stvari za uspjeh cijele priče, a to su zadovoljstvo zaposlenika, kupaca i suvlasnika. Nema uspjeha preko noći.

Što očekujete za pet godina?

Očekujemo dodatan rast interesa stranih fondova za investiranje u hrvatske startupove, nove prodaje startupova (strateškom partneru ili IPO) te nove investicije privatnih investitora koji su nekoć bili osnivači, sada u drugi val zanimljivih startupova.

Komentirajte prvi

New Report

Close