Utjecaj stabilne industrije ili razvijenog turizma na nacionalni proračun ne treba posebno pojašnjavati, no odvija li se razvoj nauštrb prirodnih resursa o kojima ovisimo, efekti velikih brojki zapravo su iznimno kratkoročni. S obzirom na to da je globalizacija danas već zahvatila gotovo svaki kutak naše planete, pametne tehnologije i održivi razvoj postali su, na sreću, nerazdvojni segment svake razvojne strategije i svakog promišljanja o budućem razvoju.

Upravo s ciljem nagrađivanja najboljih u pronalasku načina kako očuvati resurse, a povećati kvalitetu života te s ciljem poticanja onih koji će se na takav pristup tek odlučiti projekt Poslovnog dnevnika nazvan Pametni gradovi – gradovi budućnosti će i ovu, četvrtu godinu za redom, u prvi plan postaviti neka od najboljih hrvatskih rješenja iz područja ‘smart city’ tehnologija. Prethodnih je godina mjesečnim, specijaliziranim novinskim prilozima objavljenima u Poslovnom dnevniku i Večernjem listu te u sklopu stručnih konferencija Poslovni dnevnik već pokazao adute kojima smo se upisali na globalnu kartu zemalja predvodnica održivog razvoja, pri čemu u pojedinim segmentima Hrvatska može stati i uz bok nekih od najnaprednijih zemalja svijeta.

Od e-šaltera do pametnog parkinga

No, u prvom redu valja naglasiti da se modernizacija poslovnih procesa uvođenjem pametnih digitalnih rješenja, kao i podizanje razine inovativnost u poslovanju općenito – isplati. Da generira veće prihode, otvarajući time i prostor za nova radna mjesta najbolje pokazuje analiza poslovanja pet gradova koji su prošle godine u sklopu završne konferencije Pametni gradovi, gradovi budućnosti proglašeni najboljima, a koju je nedugo nakon izradila i objavila Financijska agencija (FINA). Brojke gradovima svakako idu u prilog jer pokazuju da su Split, Karlovac, Makarska, Koprivnica i Poreč u 2016. godini imali više od 10 tisuća poduzetnika, pri čemu ih je najviše, čak 6500, bilo koncentrirano u Splitu, a najmanje, njih 530, u Makarskoj.

Ukupna ostvarena novostvorena vrijednost poduzetnika u tih pet gradova, od ukupno 138 gradova u Hrvatskoj, u 2016. godini iznosila je 11,7 milijardi kuna, što je udio od 6,7 posto u odnosu na ostvarenu novostvorenu vrijednost svih poduzetnika u Hrvatskoj koja iznosi 173,5 milijardi kuna. Posluži li navedeno stanje u blagajnama tih pet gradova kao motivacija drugima da i ove godine do 18. listopada prijave svoje projekte iz područja pametnih tehnologija, u nekoj od pet kategorija koje uključuju pametnu digitalizaciju, pametnu upravu, pametni odgoj, pametnu energetiku i okoliš te pametni promet mogu osvojiti i nagrade.

Svi će gradovi dobiti priliku da zainteresiranu javnost upoznaju s pametnim idejama na čijoj realizaciji rade, na okruglim stolovima u organizaciji Poslovnog dnevnik i Večernjeg lista razmijene znanja i iskustva te u konačnici, krajem godine na završnoj konferenciji osvoje i posebno priznanje. Što se tiče pametne digitalizacije, za ovu su kategoriju prihvatljivi svi projekti koji uključuju digitalna rješenja s ciljem unaprjeđenja kvalitete života građana. Ideje su obično u rasponu od mjerenja kvalitete zraka, pametne rasvjete i digitalne naplate parkiranja do uvođenja novih digitalnih procesa u upravljanje gradskom infrastrukturom.

Pametna uprava, pak, podrazumijeva projekte kojima je gradska uprava unaprijedila ili će unaprijediti upravljanje svojim gradovima, od e-šaltera za građane, preko hodajućeg kolegija gradske uprave sve do sjednica koje se održavaju putem videolinka. Pametan odgoj kategorija je orijentirana na poboljšanje kvalitete obrazovanja od vrtićke do školske dobi, a uključuje i projekt izvannastavnih aktivnosti te sadržaje edukacijskog karaktera koji se provode izvan obrazovnih ustanova. Pametna energetika i okoliš jedna je prvih asocijacija pri spominjanju koncepta pametnih gradova jer upravo su prirodni resursi oni koji se krovnim pojmom ovog konceptom najviše i štite. Ovdje se, dakle, nagrađuju svi oni projekti koji uključuju neki vid zaštite okoliša ili energetsku učinkovitost, od smanjenja emisija CO2 u gradu do ugradnje štedljive rasvjete. Svi projekti koji uključuju neku vrstu unaprjeđenja mobilnosti u urbanoj sredini, od pametnih semafora ili prometne signalizacije preko biciklističkih staza do učinkovitijeg upravljanja izgradnjom prometnica i šetnica, nagradit će se u sklopu pametnog prometa.

Pohvale Splitu, Makarskoj, Karlovcu

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Prošle je godine, upravo s ciljem motiviranja šire poslovne zajednice da se odluče na isti iskorak, uvedena i šesta, posebna kategorija u sklopu koje se nagrade dodjeljuju tvrtkama koje se ističu modernizacijom svojih procesa poslovanja. Unutar svih kategorija nominirati se može više primjera dobre prakse u jednom gradu, ali je za svaki od njih potrebno ispuniti zaseban nominacijski obrazac. Projekti koji će se uzeti na razmatranje moraju zadovoljiti kriterije inovativnosti, primjenjivosti te šireg društvenog učinka. Lani je u kategoriji pametnih tehnologija nagrađena Makarska koja svoje građane potiče na ugradnju solarnih panela na obiteljskim kućama i stambenim zgradama što je jedan od načina na koje se ta sredina nosi s globalizacijom i sve većih tehnološkim, ekonomskim i socijalnim promjenama. Split kao predvodnik u korištenju tehnologije za rješavanje problema parkinga iste te 2017. godine nagrađen u kategoriji pametne mobilnosti i to za projekt Split Smart City parking, vrijedan gotovo tri milijuna kuna i usmjeren na saniranje problema sve većih prometnih gužvi u tom gradu.

U sklopu revitalizacije središnjeg gradskog parka Koprivnica je u prošle godine otvorila i novo obnovljeno igralište kod osnovne škole Antun Nemčić Gostovinski, a radovi su obuhvatili obnovu sportskih terena te izgradnju rasvjete igrališta. Kako je nakon tog zahvata igralište postalo iznimno popularno, a kako bi se izbjegle gužve i preklapanja aktivnosti, grad je nakon završetka radova naručio i izradu web aplikacije nazvane eIgralište.

Ta svojevrsna booking aplikacija koja omogućava rezervaciju sportskih terena Koprivnici je te godine donijela i nagradu u sklopu kategorije pametnog sporta. Karlovac je nagrađen za pametnu upravu pri čemu valja naglasiti da je stručni žiri koji je donosio odluku taj grad osvojio sveobuhvatnim projektom DigitalKa kojim je povećana efikasnost rada gradskih službi. S ciljem ubrzanja procesa označavanja, dodjeljivanja, obrade, slanja i pohrane dokumenata, Karlovac je koristeći informatičko komunikacijske tehnologije (IKT) osnovao e-pisarnicu. Time su osigurali uvjete za učinkovito uredsko poslovanje,  organiziranost i produktivnost u svakodnevnom poslovanju. Na svakom dokumentu omogućen je zajednički rad više djelatnika,  dostupan je pregled onog predmeta i dokumenta za kojeg je djelatnik zadužen, a rukovoditeljima pregled svih predmeta koji su u njihovoj nadležnosti. Za iskorak u korištenju solarne energije prošle je godine u kategoriji pametnije energetike i okoliša nagrađen za pokretanje i realizaciju projekta postavljanja solarnih panela na javne zgrade nakon što je uočeno da objekti u gradskom vlasništvu u ukupnoj potrošnji energije sudjeluju s 13,4 posto, pri tome proizvodeći 12,02 posto ukupnih emisija CO2 na području grada
U sklopu toga je na krovove objekata javne namjene kao što su osnovne škole, sportske dvorane, dječji vrtići i društveni domovi postavljeno osam sunčanih elektrana ukupne snage 100 kW. Paralelno s njima postavljeno je i osam solarnih sustava toplinskih kolektora čija je zadaća proizvodnja toplinske energije iz energije sunca koja se koristi za proizvodnju potrošne tople vode u navedenim objektima.

Optimizacija rasvjete

Sunčane elektrane Grada Poreča – Parenzo, kako glasi službeni naziv projekta, u dvije godine od postavljanja proizvele su gotovo 275 tisuća kWh zelene električne energije, što je za 15 posto više i od inicijalnih procjena. U prošle godine uvedenoj kategoriji najboljih smart city rješenja pojedinih tvrtki nagrađen je Dalekovod koji razvija integriranu uslugu revitalizacije i nadogradnje uglavnom dotrajale rasvjetne infrastrukture u Hrvatskoj jer je primijećeno da kao takva više ne udovoljava visokim zahtjevima suvremene javne usluge. Tada su najavili i optimizaciju postojeće rasvjetne infrastrukture u Hrvatskoj pri čemu kao najveće benefite te revitalizacije navode uštede energije, smanjenje troškova 
održavanja i mogućnost nadogradnje sustava različitim uslugama. No, osim dodjeljivanja priznanja primjerima dobre prakse Poslovni dnevnik i Večernji list projektom posvećenim pametnim gradovima značajno doprinosi podizanju opće svijesti o važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika, kao i dopiranju dokazano efikasnih rješenja i do ostalih dijelova Hrvatske. v